Iako je u romanu Alide Bremer Nikola Tesla ključna figura oko koje se svi ovdje ispričani životni krugovi zatvaraju, glavni je junak njegov štovatelj Anton Matijaca, Dalmatinac čiji se životni put s Teslinim isprepleo dovoljno da preraste u priču – u fikciju u kojoj je svaka sličnost sa stvarnim osobama namjerna. Na početku romana mladi Matijaca, nakon što je zbog političkog buntovništva izbačen iz škole, emigrira u Ameriku s deset dolara u džepu. Snalažljivost i upornost dovest će ga do studija medicine, ali i do susreta s njegovim idolom, ekscentričnim izumiteljem koji u tom trenutku života pomalo zaboravljen levitira između genijalnih znanstvenih ideja i osobnih opsesija.

Njihovo neobično prijateljstvo, temeljeno na razgovorima o znanosti, životu, vjeri, sveslavenstvu i budućnosti čovječanstva, ispisuje priču koju službena povijest nije zabilježila. Prije rastanka, do kojeg je došlo kad se Anton – sad već kao liječnik vizionar – zbog bolesnih roditelja morao vratiti u domovinu, Tesla mu povjerava nacrt za “oružje mira”, ali i zadatak da pronađe njegov izgubljeni portret koji će i njegovu životu i ovom romanu priskrbiti uzbudljiv element potrage.

Godinama poslije Alida Bremer kreće u svoju potragu za tim tragovima. U rukama drži autentične dnevničke zapise stvarnog Ante Matijace i iz njih, temeljitim istraživanjem i spisateljskom imaginacijom, nastaje roman. "Tesla ili Zatvaranje krugova" koji je istovremeno i povijesni roman, i emocionalna pustolovina, i književni hommage izumitelju koji je i danas simbol genijalnosti i neshvaćenosti – ali i portret jednog vremena, je­dnog prijateljstva i jedne neispričane istine.

Alida Bremer napisala je slojevit roman o ekscentričnom izumitelju i snovima emigranata.
Sabine Scholl, Der Standard

Roman Alide Bremer nudi složenu panoramu epohe, koja uz političku dimenziju (osnivanje i raspad Jugoslavije) rekapitulira važne dijelove povijesti znanosti, a prije svega povijest medicine. Početkom 20. stoljeća živjelo se u vremenu preporoda, na pragu nove epohe. Izumitelj Nikola Tesla bio je ekscentrični vizionar. Alida Bremer postavila mu je svojim monumentalnim romanom kompleksan spomenik.
Walter Gödden, Westfalenspiegel

Roman Alide Bremer pruža pregled od početka 20. stoljeća, preko ratova u Europi, do raspada Jugoslavije. Čitanje ovog romana pravi je doživljaj.
Peter Strasser, Die Presse

Bremer je stvorila sliku običaja koja se vrti oko budućnosti koju iznova sustiže prošlost. Migracije i nerazmrsiva povezanost nacionalnog i osobnog identiteta dodatne su teme u romanu.
Birgitta Negel-Täuber,ekz.bibliotheksservice

Alida Bremer pretvorila je povijest znanosti u poeziju. Ne elektrotehniku, kao što bi se na temelju naslova moglo pretpostaviti, nego povijest, medicinu, etnologiju i sociologiju. Nastao je prekrasan roman o životu liječnika iz Dalmacije, djelo proturatne i protunacionalističke literature. Anton Matijaca postao mi je prijatelj, kao što to biva s jakim likovima iz dobrih knjiga.
Matthias Zehnder, Wochenkommentar

Rat, mikrobi, znanost: povijest je ovdje prikazana živo, u malom i velikom.
Elke Schmitter, Die Zeit

Autorica, koja je odrasla u blizini rodnih mjesta Tesle i Matijace, a danas živi u Münsteru u Vestfaliji, napisala je na temelju istraživanja i razgovora prekrasan roman o snovima emigranata i o snu jednog tragičnog junaka.
Thomas Schmid, Wochenzeitung (WOZ)

Sve u svemu, beskrajno pametan roman pun nade koji govori o nevjerojatnosti i neizvjesnosti života. Zanimljiv, atmosferičan i obogaćujući – što više poželjeti?
knjižara Kapitel Zwei, Recklinghausen

Alida Bremer rođena je u 1959. u Splitu. Studirala je komparativnu književnost, romanistiku, slavistiku i germanistiku u Beogradu, Rimu, Saarbrückenu i Münsteru. Nakon što je doktorirala, niz je godina radila kao znanstvena suradnica i lektorica na sveučilištima u Münsteru i Gießenu. Vodila je niz projekata promocija hrvatske i drugih književnosti jugoistočne Europe koji su zajedno proveli Zaklada Robert Bosch, TRADUKI i Leipziški sajam knjiga.

Urednica je nekoliko njemačkih antologija hrvatske književnosti te je prevela na njemački mnogobrojna djela s hrvatskoga, srpskog i bosanskog jezika, između ostalih i Ivane Sajko, Ede Popovića, Delimira Rešickog, Marka Pogačara, Zvonka Makovića, Romana Simića, Predraga Matvejevića, Veljka Barbierija i drugih. "Olivino nasljeđe", njezin prvi roman, u Njemačkoj je dobio izvrsne kritike i izazvao oduševljenje publike.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.