Jedno odvjetnikovo pismo može promijeniti sve. Kada krene u potragu za naslijeđenim maslinikom i zaplete se  u ralje hrvatske birokracije jer treba raščistiti stanje  u zemljišnim knjigama da bi dobila ono što joj je ostavila baka Oliva, pripovjedačica Alida započinje potragu za vlastitim korijenima, za pričama koje se u njezinoj obitelji nikada nisu ispričale. Nekoliko generacija, nevjerojatne sudbine, snažne žene i muževi koji ginu za ideale – sve to tvori ovaj roman koji pripovijeda sve one nikada kazane, vješto skrivane obiteljske priče. 

Od teškoga težačkog života u Vodicama na prijelazu stoljeća preko Prvoga svjetskoga rata, atentata na Stjepana Radića, okupacije Dalmacije, ustanka i partizanske borbe, odlazaka u logore od Molata do Italije i Vojvodine, zbjega u El Shattu do Domovinskoga rata, Alida Bremer tka priču o obiteljskim tajnama, odvođenjima u noć, strijeljanjima i paljenju kuća, o svemu što se u današnjoj Hrvatskoj, zajedno s partizanskim spomenicima, zaboravilo. 

"Olivino nasljeđe" roman je o Dalmaciji, o njezinim okusima i mirisima, o ženama i muškarcima, o Hrvatskoj koja je  i dalje podijeljena i nesretna, o privatnim povijestima koje može razotkriti samo netko tko nije uronjen u našu svakodnevicu. O životu između dva jezika i dvije države, vlastitim dilemama i snovima, zapuštenome masliniku, napuštenoj kući i starom otomanu na kojem je nekoć, opterećena svojim strahovima, Oliva po cijele dane ležala strepeći za svoje kćeri i unuke.

**

Alida Bremer otkriva nam u ovom napetom, često vrlo zabavnom obiteljskom romanu neka nepoznata poglavlja hrvatske povijesti i priča o vjenčanjima i sprovodima, praznovjerju, atentatima i izgubljenim tradicijama. Pred nama se kao lepeza rastvara jedan svijet na Sredozemlju, sa svojim aromama, glasovima i voljom za životom u zamršenom 20. stoljeću. Elke Schmitter, Der Spiegel  

Preciznim jezikom, lišenim svake taštine, prepričana je sudbina Hrvatske od Prvoga svjetskog rata do 21. stoljeća. Die Presse 

Unatoč mračnoj temi i mnogim strašnim pričama Alida Bremer uspijeva uvijek iznova pronaći lagani ton. Naročito kad se pripovjedačica mora snaći u hrvatskoj sadašnjici i kad je uspoređuje sa životom u Njemačkoj.
Elisabeth Nehring, Westdeutscher Rundfunk (WDR 5)  

Istodobno napeto i s puno empatije opisuje Alida Bremer, poznata prevoditeljica s hrvatskog jezika, sudbinu jedne dalmatinske obitelji u 20. stoljeću. U svojoj obiteljskoj sagi autorica nas upoznaje s povijesnim događajima i umjetnošću življenja u jednoj zemlji koju se isplati posjetiti i istražiti onkraj turističkih plaža. Wolfgang Moser, Bibliotheksnachrichten  

Privatna povijest pretvorena u svjetsku povijest. Vrijedno čitanja!
Günter Moseler, Münstersche Zeitung

***

Alida Bremer rođena je u 1959. u Splitu. Studirala je komparativnu književnost, romanistiku, slavistiku i germanistiku  u Beogradu, Rimu, Saarbrückenu i Münsteru. Nakon što je doktorirala, niz je godina radila kao znanstvena suradnica i lektorica na sveučilištima u Münsteru i Gießenu. Vodila je niz projekata promocija hrvatske i drugih književnosti jugoistočne Europe koji su zajedno proveli Zaklada Robert Bosch, TRADUKI i Leipziški sajam knjiga.

Urednica je nekoliko njemačkih antologija hrvatske književnosti te je prevela na njemački mnogobrojna djela s hrvatskoga, srpskog i bosanskog jezika, između ostalih i Ivane Sajko, Ede Popovića, Delimira Rešickog, Marka Pogačara, Zvonka Makovića, Romana Simića, Predraga Matvejevića, Veljka Barbierija i drugih. Olivino nasljeđe, njezin prvi roman, u Njemačkoj je dobio izvrsne kritike  i izazvao oduševljenje publike.

Alida Bremer rođena je u 1959. u Splitu. Studirala je komparativnu književnost, romanistiku, slavistiku i germanistiku u Beogradu, Rimu, Saarbrückenu i Münsteru. Nakon što je doktorirala, niz je godina radila kao znanstvena suradnica i lektorica na sveučilištima u Münsteru i Gießenu. Vodila je niz projekata promocija hrvatske i drugih književnosti jugoistočne Europe koji su zajedno proveli Zaklada Robert Bosch, TRADUKI i Leipziški sajam knjiga.

Urednica je nekoliko njemačkih antologija hrvatske književnosti te je prevela na njemački mnogobrojna djela s hrvatskoga, srpskog i bosanskog jezika, između ostalih i Ivane Sajko, Ede Popovića, Delimira Rešickog, Marka Pogačara, Zvonka Makovića, Romana Simića, Predraga Matvejevića, Veljka Barbierija i drugih. "Olivino nasljeđe", njezin prvi roman, u Njemačkoj je dobio izvrsne kritike i izazvao oduševljenje publike.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.