Knjiga Branka Šömena "Tajni majstori ljepote – 101 slobodni zidar koji je mijenjao Hrvatsku" leksikon je koji se može čitati i kao priručnik i kao zbirka biografija, ali prije svega to je priča o ljudima koji su ostavili značajan trag u hrvatskoj povijesti, kulturi i gospodarstvu. Donosi biografije poznatih slobodnih zidara kao što su Ivo Andrić, Janko Drašković, Andrija Štampar, Grga Novak i, dakako, Maksimilijan Vrhovac, ali i – što je možda i važnije – biografije samozatajnih liječnika, poduzetnika i dobrotvora, zaboravljenih povjesničara, arhitekata i političara – onih ljudi koji čine tkanje jednog društva.

U leksikon "Tajni majstori ljepote" Branko Šömen nije uvrstio sve hrvatske slobodne zidare, već one za koje je, kao najveći znalac povijesti slobodnog zidarstva u nas, smatrao da moraju biti upamćeni. Branko Šömen i ovom knjigom uklanja stigmu kojom su slobodni zidari obilježeni u jednom dijelu javnosti i skida zao glas s časnih ljudi. Podsjeća i na slobodne zidare stradale za vrijeme nacizma jer su nacisti kao i svaki autoritaran režim strahovali od prosvjetiteljskih i humanističkih nagnuća slobodnog zidarstva. "Tajni majstori ljepote" svjedoče da bi bez slobodnog zidarstva hrvatska politika, kultura i gospodarstvo bili bitno drugačiji, siromašniji i neprepoznatljivo provincijalni. Knjiga Branka Šömena poziva hrvatsko društvo da svoje slobodne zidare mudro prihvati u ljepoti svekolike raznolikosti.

Branko Šömen rođen je u Mariboru 1. travnja 1936. Studirao je komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Ljubljani. Radio kao novinar i komentator na Radio Ljubljani (1958. – 1987.), predavao na zagrebačkoj Akademiji dramske umjetnosti 1988. – 1999. U književnosti se javio pjesničkim zbirkama (Lipov bog, 1971.; Prekomurski rukopis – Prekmurski rokopis, 1976.; Muške ikre – Moške ikre, 1982.) i humoreskama (Crveni smijeh – Rdeči smeh, 1970.). Pisao je televizijske (Kraj ljeta – Konec poletja, 1968.) te filmske scenarije (Posljednja postaja Jože Babiča, 1971.; Let mrtve ptice Živojina Pavlovića, 1973.; Bijele trave Boštjana Hladnika, 1976.; Samo jednom se ljubi Rajka Grlića, 1981.; Crveni boogie Karpa Godine, 1982.). Autor je romana Peto godišnje doba (1977.), Med u kosi i dr.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.