Tema • 27.02.2023.

Paralelni knjiški svemiri

Knjižari ne bi smjeli čekati da im prodaja padne s neba, pouzdajući se kao u slučaju stranih autora/ca na na inozemne trendove, top liste, Tik Tokove i sl. Zaista nije neka velika knjižarska umješnost prodavati knjige o Harryju Potteru, Jo Nesboa ili Colleen Hoover, ali za domaćeg autora/icu se trebaju malo više potruditi i nakladnik i knjižari.

Tema • 30.12.2022.

Godine (ne)čitanja : Sudbina knjižnog e-nakladništva u Hrvatskoj

Statistike čitanosti pokazuju da ako već i postoji kritična masa korisnika koji čitaju knjige i srodne publikacije u e-formatu (a što potvrđuje i projekt/platforma BEK), problem malog tržišta, malog jezika i ne prevelikog entuzijazma prema čitanju, povezano i s navikom besplatnog konzumiranja internetskih sadržaja... nisu povoljni kontekst da bi se e-nakladništvo u Hrvatskoj razvilo kao održivi poslovni...

Tema • 29.12.2022.

Godine (ne)čitanja : Primjeri dobre prakse poticanja čitanja i kupovanja knjiga

U Hrvatskoj još uvijek prevladavaju 'konvencionalnije' metode promoviranja knjige i čitanja, tu i tamo jaći marketing rezerviran je samo za najveće uspješnice, ali neke osmišljenije marketinške kampanje još nismo vidjeli. Vrijeme je da kombinirano konvencionlanije metode poticanja čitanja u različitim dobnim skupinama s uobičajenim marketinškim metodama koje se primjenjuje u oglašavanju različitih...

Tema • 28.12.2022.

Godine (ne)čitanja : Kako ubrzati Nacionalnu strategiju poticanja čitanja?

Svaka medalja ima svoju drugu stranu, pa tako i priča o Nacionalnoj strategiji poticanja čitanja ima svoje lice i naličje. Deset godina nakon što je krenula inicijativa za njezino donošenje dugi je period, i možda pojedinci misle da je Strategija samo skup već postojećih aktivnosti i da je dovoljno osigurati tek malo više pogonskom goriva, no tako se ne rješava problem koji zahtjeva hitne intervencije.

Tema • 27.12.2022.

Godine (ne)čitanja : Odgovornost medija za popularizaciju knjige i čitanja

Posljedica navedenih uređivačkih koncepcija, ali i višegodišnje nesposobnosti države da se kvalitetnije pomogne medijskom sektoru, jest da se za razliku od popularnijih beletrističkih i publicističkih naslova vrlo slabo prati produkcija društveno-humanističkih izdanja, dok znanstvena knjiga postaje potpuno nevidljiva, bez i najelementarnijih informacija o njoj.