Iva Grković : Knjižnice trebaju biti jedan od institucionalnih nositelja razvoja kritičkog mišljenja
U sklopu projekta „Dijalogom do (spo)razumijevanja", razgovarali smo s voditeljicom Matične razvojne službe za narodne i školske knjižnice Vukovarsko-srijemske županije Ivom Grković.
Nova zgrada Gradske knjižnice i čitaonice u Vinkovcima, koja je ujedno i matična knjižnica za Vukovarsko-srijemsku županiju, povod je razgovoru u kojem naša gošća, kako na primjeru Knjižnice tako i šire, pojašnjava iznimno značajnu ulogu knjižnica u kontekstu poticanja čitalačkih navika, širenja/jačanja informacijske pismenosti, vrednovanja izvora informacija, kao i onu koja se tiče opstanka knjige (bilo u fizičkoj ili e-formi), a samim tim i položaja autora, nakladnika i autorskih prava u suvremenom društvu.
Jedan od naglasaka razgovora pritom je, s punim pravom, stavljen i na ulogu školskog knjižničarstva u suvremenom odgojno-obrazovnom procesu.
Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci u novom prostoru
Franjo Nagulov: Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci prije koju je godinu uselila u novoizgrađeni prostor. Što se sve time na planu funkcionalnosti knjižnice promijenilo?
Iva Grković: Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci jedina je narodna knjižnica u Hrvatskoj koja je u potpunosti uništena tijekom Domovinskoga rata. Nova zgrada, izgrađena na mjestu uništene, otvorena je 2023. godine i predstavlja najveći infrastrukturni projekt u povijesti grada Vinkovaca. S ukupnom površinom od 4621 m² raspoređenom na četiri etaže, zgrada je postala suvremen, funkcionalan i estetski oblikovan javni prostor namijenjen raznovrsnim potrebama korisnika i šire zajednice.
Knjižnica svojim fondom i uslugama kontinuirano čuva identitet grada, dok nova zgrada knjižnice arhitektonskim rješenjima svjedoči o vinkovačkoj povijesti. Pročelje zgrade simbolički je oblikovano kao otvorena knjiga, a tri nepravilna portala predstavljaju oštećenja od granata, čime se prostor knjižnice pretvara u trajno mjesto sjećanja, kulture i identiteta.
Prosječna dnevna posjećenost prelazi 500 posjetitelja, dok je u razdoblju djelovanja knjižnice u privremenom i funkcionalno neadekvatnom prostoru, u godinama neposredno prije preseljenja, iznosila manje od 200 posjeta dnevno.
Novi prostorni kapaciteti omogućili su funkcionalniju organizaciju rada Knjižnice, odnosno veću dostupnost i raznolikost programskih aktivnosti, kao i kvalitetnije korištenje postojećih i uvođenje novih usluga. Cilj nove organizacije prostora je jasna raspodjela građe i usluga, jednostavnije snalaženje korisnika te kvalitetnija komunikacija između knjižničara i korisnika.
Otvoreni fond je pregledno organiziran, posebne zbirke dobile su adekvatan i jasno definiran prostor, puno više je mjesta za rad, prostor je ugodan za zadržavanje te je postao mjesto susreta i boravka. Uvedene su suvremene tehnologije poput RFID sustava, samoposudba knjižnične građe, knjigomat 24/7, što korisnicima olakšava korištenje usluga.
Važan korak je i proces brendiranja Knjižnice. Stvoren je novi vizualni identitet. Logotip, signalizacija i grafički standardi usklađeni su s arhitekturom zgrade i jasno diferencirani po katovima, čime se dodatno olakšava orijentacija korisnika i učvršćuje prepoznatljiv identitet Knjižnice. Mogu reći da je Knjižnica sada višenamjenski i prilagodljiv prostor koji odgovara potrebama suvremenog društva: mjesto znanja, učenja, kreativnosti, susreta, razvoja digitalnih vještina i cjeloživotnog obrazovanja.
Zahvaljujući suvremenom prostoru i raznovrsnim sadržajima, bilježi se značajan porast posjećenosti i aktivnije sudjelovanje lokalne zajednice. Prosječna dnevna posjećenost prelazi 500 posjetitelja, dok je u razdoblju djelovanja knjižnice u privremenom i funkcionalno neadekvatnom prostoru, u godinama neposredno prije preseljenja, iznosila manje od 200 posjeta dnevno. Inače Vinkovci su grad koji broji 30 842 stanovnika prema zadnjem službenom popisu te se može okarakterizirati malim do srednje velikim gradom u kontekstu Hrvatske.
Možete li nam nešto više reći o osobitostima fonda knjižnice: od okvirnog broja jedinica knjižnične građe pa do njihove raznolikosti, primjenjivosti i učestalosti korištenja.
Knjižnica danas raspolaže bogatim i raznolikim fondom koji broji više od 165 000 jedinica knjižnične građe u analognom i digitalnom obliku, organiziranim u zbirke. Fond obuhvaća knjižnu i neknjižnu građu te je prilagođen različitim dobnim i socijalnim skupinama korisnika: predškolskoj djeci, djeci i mladima, studentima, zaposlenima, nezaposlenima, socijalno ugroženim osobama te osobama treće životne dobi.
Zbirke se formiraju i za osobe s posebnim potrebama (slijepe i slabovidne osobe, osobe s poteškoćama u govoru i čitanju), pripadnike nacionalnih manjina i druge specifične korisničke skupine. Zbirke su usmjerene na zadovoljavanje stvarnih obrazovnih i kulturnih potreba lokalne zajednice, razvoj informacijske pismenosti te promicanje čitanja, osobito među djecom i mladima, uz istodobno praćenje društvenih promjena i tehnološkog razvoja.
Knjižna građa obuhvaća stručnu, popularno-znanstvenu i lijepu književnost hrvatskih i stranih autora, namijenjenu odraslima, djeci i mladima. Nabava se temelji na potrebama lokalne zajednice te stručnim kriterijima koji uključuju kvalitetu sadržaja, relevantnost, ugled autora i nakladnika, književnu vrijednost, popularnost i potražnju. Posebnu cjelinu čine referentna građa (enciklopedije, leksikoni, rječnici), koja se nabavlja u tiskanom obliku, te periodičke publikacije koje osiguravaju aktualne informacije i nadopunjuju knjižni fond.
Knjižnice imaju važnu ulogu u promicanju autora i tzv. malih nakladnika, koji često nemaju snažnu marketinšku podršku ni široku distribucijsku mrežu. Samim uvrštavanjem djela u knjižni fond, knjižnice omogućuju malim nakladnicima da njihova izdanja dođu do šire publike.
Neknjižna građa uključuje elektroničku, vizualnu i glazbenu građu te e-knjige, audio knjige, didaktičke igračke i društvene igre. Elektronička i multimedijalna građa nabavlja se u skladu s tržišnom ponudom i potrebama korisnika, uz poštivanje tehničkih i autorsko-pravnih uvjeta, pri čemu je dio građe posebno usmjeren na djecu i mlade. Vizualna i glazbena građa obuhvaća sadržaje trajne obrazovne i kulturne vrijednosti, dok je njihova posudba u padu zbog dostupnosti sadržaja na internetu. E-knjige i audio knjige osiguravaju dostupnost građe u digitalnom obliku, osobito za korisnike s teškoćama u čitanju, a didaktičke i društvene igre doprinose razvoju kognitivnih, socijalnih i emocionalnih vještina djece.
U 2024. godini iskoristivost knjižničnog fonda bila je oko 70 %, što predstavlja vrlo dobar pokazatelj. Knjižnica je imala više od 8000 članova, odnosno oko 24 % stanovnika grada Vinkovaca, čime je značajno premašen minimum Standarda za narodne knjižnice u RH (NN 103/2021) od 18 %. Posuđeno je oko 110 000 jedinica knjižnične građe, pri čemu najveći udio čine knjige.
Kako se i u kolikoj mjeri mijenja uloga knjižnice u digitalnoj eri?
Knjižnice se sve više afirmiraju kao ključni dionici u suzbijanju digitalne isključenosti. Njihovi fizički prostori u digitalnom okruženju dobivaju novu, dodatnu vrijednost kao mjesta učenja, pristupa informacijama i društvene uključenosti. Kroz svoje programe i usluge knjižnice potiču aktivno sudjelovanje korisnika, razvoj kreativnosti i inovativnih kompetencija. U digitalnoj eri knjižnice zadržavaju svoju temeljnu ulogu čuvarica znanja, ali istodobno preuzimaju funkciju vodiča kroz digitalno okruženje, doprinose smanjenju digitalnih nejednakosti, promiču cjeloživotno učenje te jačaju društvenu koheziju i lokalnu zajednicu.
Kakva su dominantna suradnička iskustva vinkovačke knjižnice s nakladnicima, knjižarima i autorima? Postoji li prostor za poboljšanje suradnje?
Jako dobru suradnju Knjižnica ima s većinom autora po pitanju gostovanja, promocija, književnih susreta, razgovora s autorima, radionica i dr. S nakladnicima redovito surađujemo kroz otkup i nabavu knjiga te sajmove knjiga. Država knjižnicama osigurava određena sredstva za otkup knjiga koje knjižnice nabavljaju, a time nakladnici imaju siguran prihod, knjižnice aktualnu građu, a autori veću vidljivost. Neki nakladnici sudjeluju na promocijama novih izdanja, predstavljanjima i festivalima knjiga. Sajmovi su povremeni zajednički projekti na književnim manifestacijama, npr. u Noći knjige nakladnici i knjižari organiziraju sajam u prostoru Knjižnice.
Postoji li prostor za poboljšanje suradnje? Naravno, postoji! Možda po pitanju sustavnije suradnje, odnosno dugoročnijih programa, a ne samo jednokratnih. Zajedničke akcije za promociju čitanja, knjiga, autora itd.
Kakvu ulogu ima ili može imati knjižnica u promicanju autora, a napose u promicanju tzv. malih nakladnika? Kakva su, primjerice, iskustva suradnje vinkovačke knjižnice s lokalnim nakladnicima?
Knjižnice imaju važnu ulogu u promicanju autora i tzv. malih nakladnika, koji često nemaju snažnu marketinšku podršku ni široku distribucijsku mrežu. Samim uvrštavanjem djela u knjižni fond, knjižnice omogućuju malim nakladnicima da njihova izdanja dođu do šire publike. Organiziranjem promocija knjiga, književnih večeri, susreta s autorima, radionicama i tribinama omogućen im je izravan kontakt s čitateljima. Vinkovačka knjižnica posjeduje Zavičajnu zbirku „Cibaliana“ i Digitalnu zbirku koje uključuju lokalnu i zavičajnu građu te se prezentiraju lokalni autori i kulturna baština.
Knjižnice kao jedan od institucionalnih nositelja razvoja kritičkog mišljenja
Koliko su važni čitateljski klubovi i zajednice okupljene oko knjižnica? Kakva je po tom pitanju praksa u vinkovačkoj knjižnici?
Čitateljski klubovi i zajednice okupljene oko knjižnica iznimno su važni jer predstavljaju aktivni, društveni oblik čitanja i jedan su od najučinkovitijih načina povezivanja knjižnice s korisnicima. Njihovo osnivanje predstavlja značajan doprinos promicanju i poticanju čitanja i razvijanju svijesti o važnosti i utjecaju čitanja i pismenosti. Za cilj imaju obrazovanje, kritičko mišljenje i ispunjavanje slobodnoga vremena. U suvremenom kontekstu oni su platforma za dijalog, učenje i zajedništvo. Knjižnica ih ima nekoliko, za različite dobne skupine.
„Čarobnjakov šešir“ dječji je čitateljski klub namijenjen djeci od 6 do 11 godina. Susreti se održavaju svake prve subote u mjesecu, a djeca se pri svakom susretu dogovaraju s kojom će se knjigom susresti sljedeći put. „Klub 404!“ namijenjen je djeci od 5. do 8. razreda. „Banket u Knjižnici“ čitateljski je klub za mlade, entuzijaste koji se sastaju jednom mjesečno. „Book Zone“ čitateljski je klub za odrasle koji okuplja ljubitelje knjiga i čitanja svakog posljednjeg petka u mjesecu. „Klub knjiških umirovljenika“ osmišljen je kao zajednica koja se okuplja svakog drugog i četvrtog utorka u mjesecu. „Čitateljski klub 54+“ za korisnike je Bibliobusa od navršene 54 godine starosti. Održava se jednom mjesečno u prostorima Općine Nijemci.
Vodite li prilikom predstavljanja/promocije knjiga računa o njihovoj kvaliteti, osobito kada je o književnosti riječ?
Da. Pri izboru knjiga za promociju nastoji se održati ravnoteža između estetske i umjetničke vrijednosti te čitateljskog interesa i aktualnosti.
Kako se knjižnica odnosi prema pseudoznanstvenoj literaturi i njenom promoviranju? Gdje je u tom pogledu granica između „zabavnog“ i po društvo „štetnog“?
Vrlo osjetljivo i jedno od odgovornijih pitanja u knjižničarstvu, pogotovo suvremenome, jer knjižnice moraju istodobno štititi slobodu pristupa informacijama i javni interes, što zahtijeva jasno postavljene profesionalne i etičke granice. Omogućavanje pristupa određenom sadržaju ne znači njegovo aktivno promoviranje. Knjižnice naravno ne cenzuriraju građu, ali ne daju jednaku vidljivost svemu što posjeduju. Ako se određena građa nabavlja, to se čini u svrhu informiranja, a ne afirmacije te se ona jasno razdvaja od znanstvene i stručno utemeljene literature.
Knjižnice educiraju korisnike o razlikovanju pouzdanih i nepouzdanih izvora, pružaju alate za kritičko vrednovanje informacija te promiču poštivanje autorskih prava i odgovorno ponašanje u digitalnom, ali i u fizičkom okruženju.
Ako neki sadržaji potencijalno šire netrpeljivost, teorije zavjere i sl. knjižnice moraju postupiti s posebnim oprezom i koristiti svoj najsnažniji alat, a to je obrazovanje. Programi medijske i informacijske pismenosti, predavanja stručnjaka i tematske tribine koje kritički propituju takve pojave jačaju sposobnost korisnika za kritičko mišljenje. Na taj način knjižnica nije vrijednosno neutralna, nego se jasno pozicionira na stranu provjerljivog znanja i informirane javnosti.
Treba li knjižnica u tom smislu biti jedan od institucionalnih generatora kritičkog mišljenja? Kakav je samim tim Vaš odnos, primjerice, prema (ne)pouzdanim izvorima informacija, naročito na društvenim mrežama?
Da. Knjižnice trebaju biti jedan od institucionalnih nositelja razvoja kritičkog mišljenja. Temeljna zadaća knjižničara pritom je edukacija korisnika, osobito u području razlikovanja pouzdanih i nepouzdanih izvora, provjere informacija i razumijevanja njihova konteksta. Knjižnice ne odbacuju nove medije, ali kontinuirano naglašavaju potrebu za kritičkim pristupom sadržajima te sustavnim razvojem informacijske pismenosti u digitalnom okruženju.
Može li i na koji način knjižnica pomoći sredini u kojoj djeluje po pitanju vrednovanja izvora informacija, ali i po pitanju (ne)poštivanja autorskih prava, napose u online miljeu?
Da, može i treba. Edukacija, edukacija i samo edukacija. Knjižnice imaju važnu ulogu u edukaciji i oblikovanju kulturne, informacijske i etičke svijesti zajednice. Educiraju korisnike o razlikovanju pouzdanih i nepouzdanih izvora, pružaju alate za kritičko vrednovanje informacija te promiču poštivanje autorskih prava i odgovorno ponašanje u digitalnom, ali i u fizičkom okruženju.
Mlađe generacije ne čitaju nužno manje, one čitaju drugačije.
U kojoj mjeri knjižnice mogu koristiti digitalne alate za veću dostupnost sadržaja? U kojoj mjeri to čini Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci?
Knjižnice koriste digitalne alate kako bi povećale dostupnost svojih usluga. Trenutno, digitalizacija građe u najvećoj mjeri omogućuje pristup rijetkoj i zaštićenoj građi širem krugu korisnika. Knjižnice nude e-knjige, audio knjige i online časopise. Online knjižnični katalozi omogućuju pretraživanje, rezervaciju i produženje posudbe na daljinu. Pojedine knjižnice imaju pristup znanstvenim bazama podataka. Alati poput čitača zaslona, prilagodljivih fontova, titlova i audio materijala omogućuju pristup osobama s oštećenjem vida ili sluha. Knjižnice organiziraju webinare, virtualne radionice, online čitateljske klubove i dr. Koriste tehnologiju za virtualnu i proširenu stvarnost, odnosno sadržaje isporučuju na digitalnim alatima i softveru za virtualnu i proširenu stvarnost itd.
Korištenjem društvenih mreža i mrežnih stranica knjižnice lakše informiraju korisnike o novim sadržajima i uslugama te potiču aktivno sudjelovanje korisnika, ali nedostatak opreme ili digitalnih vještina mogu ograničiti dostupnost. S toga je potrebno stalno stručno usavršavanje knjižničara i edukacija korisnika. Digitalni alati omogućuju knjižnicama veću dostupnost, ali njihov puni potencijal ostvaruje se uz sustavno ulaganje u infrastrukturu, edukaciju i zakonodavni okvir.
Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci primjenjuje digitalne tehnologije s ciljem očuvanja kulturne baštine, unapređenja korisničkog iskustva te širenja dostupnosti informacija i znanja. Digitalna zbirka Knjižnice uključuje digitalizirane monografije, novine i časopise vezane uz povijest i kulturu Vinkovaca i Vukovarsko-srijemske županije. Među značajnim projektima ističe se digitalizacija svih brojeva lokalnih novina „Vinkovački list“, najvažnijeg medijskog izvora za povijest Grada od 1952. godine, čime je stvoren opsežan arhivski materijal dostupan online. Pristup je slobodan i besplatan, što osnažuje ulogu Knjižnice kao javne institucije koja promovira pristup znanju bez ograničenja fizičkog prostora ili vremena.
Kroz online katalog Knjižnice i aplikaciju mKnjiznica, korisnici mogu pretraživati knjižni fond, rezervirati građu, produžiti rok posudbe, provjeriti dostupnost knjiga te zatražiti literaturu za radove, sve bez potrebe fizičkog dolaska u prostor Knjižnice. Knjižnica omogućuje pristup e-knjigama i zvučnim e-knjigama. Knjižnica je prisutna na društvenim mrežama i mrežnoj stranici.
Knjižnica koristi RFID tehnologiju u svom sustavu automatizacije poslovanja, posebno u kontekstu zaštite građe, samostalnih usluga i modernizacije knjižničnih procesa. To uključuje RFID opremu koja omogućuje zaštitu građe od otuđenja, samostalnu posudbu ili povrat građe i knjigomat 24/7.
Tehnologiju i opremu za virtualnu i proširenu stvarnost koristi u edukativne svrhe. Npr. „Virtualna stvarnost u Bibliobusu“ je projekt koji koristi VR tehnologiju koja uključuje digitalne aplikacije i uređaje, poput VR naočala (Oculus Quest), kroz koje se prikazuju 3D multimedijalne (digitalne) scene i interaktivni sadržaji. Tako sudionici „ulaze“ u virtualni prostor, uče i istražuju sadržaje na digitalni način. „Ivan Vanja Radauš u tehnologiji proširene stvarnosti“ je projekt koji koristi digitalne tehnologije proširene stvarnosti (AR), kako bi približio lik i djelo Radauša korisnicima i posjetiteljima Knjižnice. Knjižnica organizira edukacije i radionice poput 3D modeliranja i ispisa, Arduino programiranja, računalne pismenosti za umirovljenike i dr.
Knjižnica koristi RFID tehnologiju u svom sustavu automatizacije poslovanja (Radio-Frequency Identification tehnologija omogućuje bežično čitanje i identifikaciju objekata putem radiovalova), posebno u kontekstu zaštite građe, samostalnih usluga i modernizacije knjižničnih procesa. To uključuje RFID opremu koja omogućuje zaštitu građe od otuđenja, samostalnu posudbu ili povrat građe i knjigomat 24/7. RFID Olakšava rad zaposlenika i poboljšava korisničko iskustvo.
Kako gledate na čitalačke navike mlađih generacija i kako im se prilagođavate?
Čitalačke navike mlađih generacija značajno se razlikuju od navika prethodnih generacija, ponajviše zbog utjecaja digitalnih tehnologija, promjene obrazovnih pristupa i načina provođenja slobodnog vremena. Mlađe generacije ne čitaju nužno manje, mislim da one čitaju drugačije.
Vinkovačka knjižnica prvenstveno nudi vizualno privlačne prostore za sve dobne skupine u kojima su: za djecu slikovnice i didaktičke igračke, za mlade: popularna literatura, stripovi, fantasy i sl., otvoreni fond i jednostavan pristup knjižnoj građi, nudi e-knjige, zvučne-e-knjige, medijske radionice, radionice kreativnog pisanja, storytellinga, radionice lektire na drugačiji način / van školskog okvira, parlaonice, čitateljske klubove, susrete s autorima koji su popularni među mladima, natjecanja u čitanju naglas, online kvizove za poticanje čitanja, literarne večeri, programe poezije, radionice programiranja i radionice u kojima se koriste nove tehnologije (VR, AR) itd.
Surađujemo sa školama, kulturnim institucijama udrugama i drugima. Ukratko prilagođavamo fond, format i programe te koristimo digitalne i multimedijalne alate kako bi Knjižnica bila prostor učenja, kreativnog izražavanja i zajedništva.
Kako pridobivate nove korisnike? Kakvu i koliku ulogu u tom pogledu ima PR? Možemo li samim tim reći da je u rad suvremene narodne knjižnice, među ostalima, implementirana i marketinška aktivnost?
Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci, u svom radu nesvjesno i/ili svjesno uključuje i elemente marketinga i PR-a, ali u funkciji promocije kulture čitanja i knjižničnih usluga. PR igra važnu ulogu u vidljivosti i prepoznatljivosti knjižnice. U rad Knjižnice integrirana je i marketinška dimenzija, usmjerena na kulturnu i edukativnu misiju, a ne na komercijalni cilj. Nove korisnike privlačimo promocijom usluga i programa, programima i akcijama za ciljane skupine te aktivnostima i suradnjama u zajednici.
Izazovi i prepreke koje proizlaze iz promjena u tehnologiji, društvu i kulturi čitanja
Koje su najveće prepreke s kojima se knjižničarska profesija danas suočava?
Knjižničarska profesija suočava se s nizom izazova i prepreka, koje proizlaze iz promjena u tehnologiji, društvu i kulturi čitanja. Najvažnije od njih su već i spominjane, a to su brza digitalna transformacija i stalan razvoj kompetencija knjižničara, promjena čitalačkih navika i potreba korisnika, financijska ograničenja i nedovoljna vidljivost, ravnoteža između slobode informacija i društvene odgovornosti. Sve ove prepreke zahtijevaju stalan profesionalni razvoj, strateško planiranje i aktivnu ulogu knjižnice u društvu.
U kolikoj mjeri sredstva za nabavu knjiga određuju opseg i kvalitetu knjižničnog fonda?
Sredstva za nabavu knjižnične građe izravno određuju opseg i kvalitetu fonda. Uz stabilno financiranje fond se kontinuirano obnavlja i prilagođava potrebama i interesima korisnika.
Budući da ste voditeljica matične službe za Vukovarsko-srijemsku županiju, upoznati ste s ulogom školskih knjižnica i uvjetima u kojima školski knjižničari djeluju. Možete li nam temeljem dosadašnjeg iskustva reći nešto više o tome?
Školsko knjižničarstvo u Hrvatskoj obuhvaća niz strukturnih, organizacijskih i pedagoških izazova koji utječu na kvalitetu rada školskih knjižnica i položaj školskih knjižničara u obrazovnom sustavu. Iako su školski knjižničari formalno priznati kao stručni suradnici, njihov je položaj često nejasan u praksi. Nerijetko se od njih traži obavljanje administrativnih i zamjenskih poslova, ne prepoznaje se njihova pedagoška uloga, podcjenjuje se njihov doprinos odgojno-obrazovnom procesu što dovodi do profesionalne marginalizacije i smanjene motivacije.
Problematika školskog knjižničarstva proizlazi iz nesklada između važnosti uloge školskih knjižnica u suvremenom obrazovanju i stvarnih uvjeta rada. Za poboljšanje stanja nužni su jasniji normativi i zakonska zaštita položaja knjižničara, stabilnije financiranje, bolja integracija knjižnica u nastavni i kurikularni okvir, prepoznavanje knjižnice kao središta znanja, informacija i kulture u školi.
Jedan od problema su neujednačeni normativi, mnoge škole nemaju knjižničara zaposlenog na puno radno vrijeme, jedna osoba često radi u dvije ili više škola, prostorni uvjeti knjižnica često su neadekvatni, a takvi uvjeti otežavaju kvalitetan rad s učenicima i nastavnicima. Nadalje, školske knjižnice često se suočavaju s nedostatnim sredstvima za nabavu knjižnične građe, zastarjelim fondovima, nedostatkom suvremene informacijsko-komunikacijske tehnologije te je time ograničena njihova uloga kao informacijskih i multimedijskih središta škole. Iako suvremeni kurikulumi naglašavaju informacijsku i medijsku pismenost, poticanje čitanja, cjeloživotno učenje, školske knjižnice često nisu sustavno uključene u nastavni proces.
Suradnja s nastavnicima ovisi više o osobnoj inicijativi nego o jasno definiranim obvezama. Iako postoje mogućnosti stručnog usavršavanja, problem je ograničena institucionalna podrška.
Problematika školskog knjižničarstva proizlazi iz nesklada između važnosti uloge školskih knjižnica u suvremenom obrazovanju i stvarnih uvjeta rada. Za poboljšanje stanja nužni su jasniji normativi i zakonska zaštita položaja knjižničara, stabilnije financiranje, bolja integracija knjižnica u nastavni i kurikularni okvir, prepoznavanje knjižnice kao središta znanja, informacija i kulture u školi. Jednostavno rečeno, unaprjeđenje zahtijeva jasnije propise, bolje uvjete rada i sustavno uključivanje školskih knjižnica u kurikulum.
Trebaju li nam uopće školske knjižnice i zašto?
Apsolutno da! Ukratko, školske knjižnice su ključne za kvalitetno i suvremeno obrazovanje, jer povezuju knjigu, informaciju i znanje s praksom učenika i njihovim svakodnevnim životom.
Napokon, možete li nam ponuditi vlastitu viziju knjižnica u Hrvatskoj i svijetu krajem (ili barem sredinom) vijeka? Što će se, osim tehnologije, po tom pitanju promijeniti?
Po meni su knjižnice budućnosti multifunkcionalni centri znanja, kreativnosti i zajedništva. Tehnologija će omogućiti pristup ogromnim količinama informacija, ali stvarna promjena knjižnica bit će u njihovoj društvenoj, edukativnoj i kulturnoj ulozi.
* Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta "Dijalogom do (spo)razumijevanja - povezivanjem profesija do održivog razvoja umjetnosti riječi" koji je sufinanciran sredstvima Agencije za elektroničke medije iz Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.