Makedonija čita na 24. Sa(n)jam knjige u Istri

Održava se
29.11.-09.12.2018.

Uz posebnost tematskog određenja, pulski sajam svoju punu izražajnost ostvaruje već niz godina u regionalnom programu, ugošćujući autorice i autore iz susjednih nam zemalja, predstavljajući na taj način književnost i kulturni milje određenoga grada, područja ili cijele države. Ovogodišnji regionalni program predstavit će suvremenu makedonsku književnu riječ i društvenu složenost države koja se, iz hrvatske perspektive gledano, tiho i sama nosi sa svojim višeslojnostima: od višejezičnosti, preko etničkog šarenila, do neugodnih susjeda. U Puli će tako od 29. studenog do 9. prosinca 2018. profilacija pisane riječ i kritičko mišljenje u potpunosti stajati na postulatima tematske odrednice Sloboda, koja će se specifično iščitavati, ogledati te prožimati i u regionalnom programu Makedonija čita. 
 
Program predvodi Goran Stefanovski, dramski pisac svjetskoga glasa čije se drame izvode na pozornicama diljem svijeta, a čije će se gostovanje na pulskom sajmu knjiga zasigurno pamtiti po premijernom predstavljanju njegove knjige "Odisej i druge drame" koja je, tiskana u Hrvatskoj sveučilišnoj nakladi povodom gostovanja Makedonije u Istri, ujedno i prvi hrvatski prijevod ovog iznimnog autora uopće. S mlađim bratom, glazbenikom Vlatkom, Goran pripada prvom makedonskom kulturnom naraštaju formiranom u društvenim uvjetima emancipirane nacije, generaciji koja se na solidnim stečevinama institucijske i kreativne zalihe iz herojskog razdoblja modernizacije odlično snalazi u opkoračivanju poetoloških i drugih granica. Utemeljitelj je scenarističkog odsjeka u Skoplju, a pisanje scenarija danas predaje na akademiji u Canterburyju u Velikoj Britaniji. Sa svojim je Odisejem (2012) krenuo „natrag“ iz Istre, s Brijuna, preplećući u njemu Homerov ep, raspad Jugoslavije i temu starenja. 

Makedonski su umjetnice i umjetnici sami, mimo svakog državnog aparata, umjesto bivšejugoslavenskog, za svoj prostor djelovanja odabrali onaj europski, u nekim slučajevima i američki. I upravo ta nova, suvremena, međunarodno prepoznata Makedonija dolazi Puli otkriti živu, dinamičnu intelektualnu i umjetničku scenu koja se može pohvaliti s propulzivnim glasom mlađe generacije, naširoko prevođenom spisateljicom i prevoditeljicom – Rumenom Bužarovskom; višestruko nagrađivanom pjesnikinjom i prozaisticom, čiji je roman "Rezervni život" ovjekovječen Nagradom za književnost Europske unije – Lidijom Dimkovskom; piscem, prevoditeljem, kritičarem, istaknutim predstavnikom nezavisne makedonske i regionalne kulturne scene, bivšim ministrom kulture u makedonskoj vladi – Robertom Alagjozovskim; autoricom više od 200 stručnih i znanstvenih članaka te šest knjiga u kojima se bavi književnom kritikom, teorijom kulture i rodnim studijama – Elizabetom Šelevom; skopljanskim kulturologom i aktivistom usmjerenim na radikalne prakse u umjetnosti i društvu – Artanom Sadikuom; romanopiscem, književnim kritičarem, urednikom i prevoditeljem koji, uz ostale, Miljenka Jergovića prevodi na makedonski – Vladimirom Jankovskim; pjesnikom i esejistom zaslužnim za opsežnu studiju o Albanskom rock 'n' rollu – Lulzimom Hazirijem.

Za ovu prigodu posebno oblikovan program "Čekamo vjetar" spojit će senzibilitete dvaju umjetnika u jedinstvenu scensku izvedbu. Dario Marušić – istarski glazbenik i etnomuzikolog, dobitnik Diskografske nagrade Porin u kategoriji najbolji album etno glazbe, u poetsko-glazbenom performansu interpretirat će poeziju jedanog od najistaknutijih makedonskih suvremenih pjesnika Nikole Madžirova – čije su stihove uglazbili Oliver Lake, američki jazz glazbenik, suradnik i aranžer Björk i Lou Reeda, te Angelo Inglese, talijanski kompozitor klasične glazbe.
 
Ostvarivanje ovog programa potpomoglo je Ministarstvo kulture Republike Makedonije, a glavni mu je programski selektor, ujedno i voditelj promocija – Emir Imamović Pirke, koji kaže: ‘Čitao sam’ se na makedonskom jeziku kaže ‘čitame’. Čitati Makedoniju znači u isto vrijeme čitati i sebe, ne da bi se podsjetilo na narcizme malih razlika, već na vrijednosti velikih sličnosti, da bi se, na kraju, naučilo nešto o zemlji koja jeste, kako u nas pišu novine, gurmanski raj dobrodušnih domaćina, koja ima 280 sunčanih dana u godini i u kojoj, o čemu se ne piše, ali to svjedoče pulski gosti i gošće, golemi nacionalistički kič nije zasjenio vrhunsku umjetnost.

Izvor: Sa(n)jam knjige u Istri