Min Jin Lee : Pačinko
Prva rečenica "Pačinka" Min Jin Lee jedna je od najzanimljivijih u čitavom romanu: „Povijest nas je iznevjerila, ali nema veze.“ Kako je cjelokupno daljnje pripovijedanje djelo neimenovanog pripovjedača u trećem licu, nije odmah jasno tko je onaj „mi“ iz početne rečenice.
Odgovor na to pitanje treba tražiti u vezi između teksta i vantekstualnih okolnosti, odnosno u sponi između iskustva autorice i onoga što se u romanu dešava. "Pačinko" je, naime, epska saga o obitelji korejskih imigranata u Japanu, koja obuhvaća dugi vremenski period i pripovijeda o nekoliko generacija. Min Jin Lee je rođena u Seulu, ali se kao dijete s roditeljima preselila u SAD, gdje i danas radi kao novinarka i spisateljica. Ona je, dakle, korejski imigrant u Americi te tako povezuje s jedne strane predaju rodne zemlje, a s druge državu u kojoj danas djeluje. Očito ju je takvo životno iskustvo navelo na ideju da u "Pačinku" ispriča priču onih koje je „velika“ povijest zaboravila. Taj je roman prvo djelo na engleskom jeziku koji se bavi problematikom odnosa korejske i japanske kulture, pa tako progovara o onome o čemu se nije govorilo. Stoga se ono „mi“ iz prve rečenice djela odnosi na Korejce koji su emigrirali u druge zemlje, pogotovo u Japan. A različiti načini na koje ih je povijest iznevjerila opisuju se u fabuli romana, koja počinje u Koreji, u siromašnom selu Yegondu, 1910., a završava 1989. u Tokiju.
Godina početka nije izabrana slučajno. Te je godine, naime, Japan pripojio Koreju, a taj će događaj uvelike odrediti sudbine svih glavnih likova romana. Upravo glavni lik, siromašna Korejka Sunja, glavni je pokretač radnje, ali i onaj element u tekstu koji sve „drži na okupu“. Razgranata fabula slijedi njezin život, a počinje i prije njenog rođenja, pripovijedajući o njezinim ocu i majci, da bi se zatim usredotočila na njezinu vezu sa oženjenim japanskim yakuzom i neželjenu trudnoću te brak koji joj nudi pastor Baeck da bi je spasio od poniženja rođenja vanbračnog djeteta. S njim Sunja odlazi u Osaku, gdje mukotrpno ali hrabro podiže svoju malu obitelj. Njezina će se dva sina na različite načine nositi s vlastitim statusom imigranata. Jedan pokušava prikriti svoje korejsko porijeklo i tako uspjeti u društvu, a drugi ulazi u tradicionalni korejski posao s pačinkom. Sunjin unuk Solomon školuje se na američkom prestižnom koledžu, no nakon povratka u Japan odlučuje nastaviti očev posao.
Pačinko
Pačinko je naziv za igru sličnu fliperu, koja je iznimno popularna u Japanu. Nepredvidivost, vrlo mali izgledi dobitka te mogućnost namještanja aparata kako bi dobitak bio gotovo nemoguć, poslužili su Min Jin Lee kao metafora kako za sudbinu Sunjine obitelji, tako i sudbinu Korejaca imigranata uopće. I kao da se upravo u toj metafori mogu iščitati i kvalitete romana, i njegovi ne baš uspjeli element. Naime, metafora pačinka čini se doista adekvatno izabrana, no ona je zapravo prilično „otrcana“. U romanu se već uvriježeno shvaćanje života kao neke vrste igre na sreću tek malo „pomiče“ i vezuje upravo uz igru koju tradicionalno u Japanu vode imigranti Korejci. Na tragu tog „pomicanja“ već poznate tematike odvija se i čitav roman.
Kako je autorica sama u nekoliko navrata tvrdila da je na njezino stvaranje najviše utjecao tradicionalni roman, odnosno djela George Eliot i Balzaca, i "Pačinko" je izveden kao povijesni roman u kojem se prepleću sudbine pojedinaca i povijesti, na koju oni nikako ne mogu utjecati. Stoga i struktura djela i njegovo pripovijedanje u velikoj mjeri podsjećaju na tradicionalni europski roman. I možda se upravo to dopalo američkoj i europskoj publici. Čini se da je Pačinko postao bestseler jer Min Jin Lee spaja poznati način pripovijedanja i žanr sage sa zapadnjačkoj publici gotovo nepoznatom problematikom života korejske obitelji kroz dvadeseto stoljeće. Iako ta obitelj živi znatno drugačije od suvremene obitelji Zapadnjaka, sličnosti postoje. U svakom slučaju i nas, koji ne pripadamo istočnjačkim književnostima, upravo danas zanima tema obitelji. O tome svjedoči i svojevrsni revival žanra sage. Tako je, recimo, zanimljivu sagu „s pomakom“ nedavno objavila Ann Patchett ("Nizozemska kuća", Profil 2021.). No, "Pačinko" nije "Buddenbrokovi", i to ne samo zbog sraza između Istoka i Zapada, nego zbog razlika u kvaliteti samog književnog ostvarenja.
Min Jin Lee doista uspijeva prilično uvjerljivo opisati put jedne obitelji od nezamislivog siromaštva ribarskog sela u Koreji do velikog bogatstva koje Sunjin sin stječe u poslu s pačinkom. No, i jedno i drugo je uvelike uvjetovano Japanom: tako Sunjin unuk, unatoč obrazovanju i novcu, ne uspijeva u poslovnoj karijeri, jer njegova ključna karakteristike ostaje činjenica da je „prljavi Korejac“ u Japanu. On je naime uvijek Drugi. S jedne strane, on više ne živi u Koreji i ne može i ne želi se tamo vratiti (Koreja se u međuvremenu podijelila na sjevernu i južnu), iako je odatle potekao. S druge strane, u Japanu ga ne prihvaćaju „kao svojeg“ jer nije „čistokrvni“ Japanac te mu većina vrata zauvijek ostaju zatvorena. Taj je rascjep u identitetu najjasnije prisutan u liku Sunjinog starijeg sina Noe, koji se pokušava prikazati kao pravi Japanac, što neizbježno vodi tragediji.
"Pačinko", dakle, progovara o temama omiljenim u postmodernizmu. Široka problematika Drugih prvenstveno se odnosi na korejske imigrante – a onda i na imigrante općenito – ali se u tome ne iscrpljuje. Drugi se krak te problematike odnosi na ženu i njezin status u društvu. To se prvenstveno ogleda u Sunji. Iako je i korejsko i japansko društvo u romanu prikazano kao izrazito patrijarhalno, upravo Sunja s jedne strane povezuje sve generacije obitelji o kojima roman govori, a s druge čini osnovnu pokretačku snagu čitavog djela. "Pačinko" se u cjelinu uvelike bazira na Sunjinom liku i njezinom razvoju od mlade naivne djevojke, preko žene odlučne da preživi i da podigne svoje sinove, do mudre starice prema kojoj život nije bio nježan. Sunja je vjerojatno i najuspjeliji element "Pačinka": njezin je lik prikazan uvjerljivo te osvaja simpatije čitateljstva, koje se na ovaj ili onaj način barem ponekad s njom može identificirati.
Sunja se tijekom romana opetovano mora boriti sa nizom stereotipova: kao žena mora roditi u braku jer bi kao samohrana majka bila malne proglašena bludnicom, smije raditi samo određene poslove i općenito ju se smatra manje vrijednom od muškarca. No, ona se opire takvim shvaćanjima i uspijeva u namjeri da održi svoju obitelj. Ipak, upravo njezin lik sadrži i glavni problem s kojim se roman kao književno djelo susreće i koji ne rješava uspješno.
"Pačinko", naime, pripovijedajući o prošlosti i sadašnjosti jedne imigrantske obitelji, govori o vrlo suvremenim temama identiteta, Drugih i položaja žene. Ipak, sve to čini na vrlo tradicionalan način. Nije problem u tradicionalnom pripovijedanju – i danas se pišu vrijedna književna djela na takav način – nego u, da tako kažemo, poštovanju konvencija devetnaestostoljetnog romana u pretjeranoj mjeri. To zapravo znači da se "Pačinko" odvija kroz niz uglavnom stereotipnih i klišeiziranih situacija, pa se malo zahtjevniji čitatelj nađe razočaran kad tijekom romana nekoliko puta u ključnim momentima radnje pogodi što slijedi. To je najočitije kad se radi o Sunji. Ona je žena koja se bori protiv stereotipova kojima tadašnje društvo pokušava opisati sve žene, a pri tome je njezin lik u biti jedan vrlo izražen klišej: ona je majka koja će učiniti sve za svoju djecu. Priče o takvoj majci kao da smo već toliko puta čitali, spomenimo samo "Mati" Perl Buck, koja također pripovijeda o jednoj siromašnoj majci iz Azije. Epizoda o Sunjinoj ljubavi s bogatim japanskim yakuzom ugrubo podsjeća na priče iz sapunica, baš kao i odnos koji razvija s mužem Isakom.
Min Jin Lee nesumnjivo zna dobro pripovijedati i dočarati lik i situaciju. No, problem pokušaja obrađivanja problematike o kojoj zapadnjačka publika ne zna mnogo u obliku tradicionalnog, klišeiziranog romana, čemu je dodana i doza sentimentalnosti, nije dao veće književne rezultate. Ipak, zanimljivost teme te široko postavljena sudbina obitelji sigurno će pronaći poklonike i među našim čitateljima.
Pačinko
- Prijevod: Mirna Čubranić
- Hena com 06/2021.
- 512 str., meki uvez s klapnama
- ISBN 9789532593686
'Pačinko' je nagrađivana povijesna, višegeneracijska saga o korejskoj dijaspori u Japanu – zainichi Korejcima, koja se proteže od japanske okupacije Koreje 1910. do kasnih osamdesetih godina prošlog stoljeća. U zanosan obiteljski narativ upletene su potresne sudbine brojnih likova, njihove ljubavi i gubici, ambicije i razočaranja, njihove pobjede i porazi.