Pisci na 66. Dubrovačkim ljetnim igrama: Pascal Bruckner
Održava se
24.07.-24.08.2015.
24.07.-24.08.2015.
I ove će se godine na Dubrovačkim ljetnim igrama održati program "Pisci na Igrama" koji se ostvaruje u koprodukciji Hrvatskog društva pisaca i Dubrovačkih ljetnih igara, a koji je osmislila i umjetnički vodi Mani Gotovac.
Posebna je zanimljivost što ove godine u programu gostuje jedan od najuglednijih francuskih pisaca i esejista - Pascal Bruckner.
Razgovor s Pascalom Brucknerom održat će se 30. srpnja a s njime će o njegovim knjigama i književnom i političkom angažmanu razgovarati Dražen Katunarić.
Izvest će se jedno od njegovih najpoznatijih djela, roman "Ledeni mjesec" (Ceres, 1993, prijevod Višnje Machiedo) koji je scenski prilagodila Vlatka Vorkapić, a u izvedbi sudjeluju Sara Stanić, Robert Plemić, Marija Šegvić i Jure Radnić.
Nakon uspješne premijere na prošlogodišnjim Igrama, igrat će se reprize predstave "Nekoliko zamišljenih prizora prema romanu Ocean more A. Barrica" (izbor iz romana, preradba, scenska prilagodba, scenografija i izbor glazbe: Mani Gotovac). U okviru programa bit će izvedena predstava "Kronos" prema istoimenoj pjesničkoj zbirci Dražena Katunarića (izd. Litteris, 2011), u kojoj sudjeluju pjesnik Dražen Katunarić i glumica Marija Šegvić, režiju potpisuje Paolo Tišljarić, a dramaturgiju Valentina Galijatović.
U tvrđavi Lovrjenac nastupit će pjesnik, glazbenik i režiser Rade Šerbedžija i gitarist Miroslav Tadić.
Program:
Nekoliko zamišljenih prizora prema romanu Ocean more A. Barrica
24. srpnja / petak / 22:00 i 25. srpnja / subota / 22:00
Kupalište Šulić
.....
Pisci na Igrama: Pascal Bruckner: Ledeni mjesec
28. srpnja / utorak / 21:30 i 29. srpnja / srijeda / 21:30
Na brodu
.....
Pisci na Igrama: Razgovor s Pascalom Brucknerom
30. srpnja / četvrtak / 21:30
Atrij palače Sponza
.....
Pisci na Igrama: Dražen Katunarić: Kronos
31. srpnja / petak / 21:30
Atrij palače Sponza
.....
Pisci na Igrama: Rade Šerbedžija feat. Miroslav Tadić
24. kolovoza / ponedjeljak / 21:30
Tvrđava Lovrjenac
.....
Treba li podsjećati na očitu činjenicu da je vrijednost neke osobe bogatstvo njezinih odnosa s drugima, njezine sposobnosti da istka veze svake vrste žrtvom, žarom i uzajamnošću? Da je čovjek velik samo onoliko koliko se može nadmašiti u nečemu većem, u otkriću svijeta koji je zgusnutiji i trajniji od njegove puke subjektivnosti?
Tiranija kajanja
Paradoks ljubavi
Ljubav prema bližnjemu
PASCAL BRUCKNER francuski je romanopisac i esejist rođen 15. prosinca 1948. u Parizu. Uz Andréa Glucksmanna, Bernarda-Henrija Lévyja i druge pripada krugu tzv. “Novih filozofa” koji su se u Francuskoj pojavili na sceni 70-ih i 80-ih godina 20. stoljeća raskidajući sa socijalizmom i marksizmom, također kritizirajući Jeana-Paula Sartrea i poststrukturalizam.
Njegov prvi roman je Allez jouer ailleurs, objavljen 1976. godine, nakon kojega su uslijedili Ledeni mjesec (Lunes de fiel), Parias, Qui de nous deux inventa l’autre?, Božansko dijete (Le Divin enfant), Kradljivci ljepote (Les Voleurs de beauté) - nagrada Prix Renaudot, Bezimeni ljudožderi (Les Ogres anonymes), Ljubav prema bližnjemu (L’Amour du prochain), Moj mužić (Mon petit mari), Kuća anđela (La Maison des anges) i posljednji Dobri sin (Un bon fils) objavljen 2014. godine.
Bogat i cijenjen je njegov esejistički opus u kojem se izdvajaju Jecaj bijelog čovjeka (Le Sanglot de l'homme blanc), Napast nedužnosti (La tentation de l'innocence) - nagrada Médicis, Neprestana ushićenost: esej o prisilnoj sreći (L’Euphorie perpétuelle, essai sur le devoir de bonheur), Bijeda blagostanja: tržišna religija i njezini neprijatelji (Misere de la prosperite - la religion marchande et ses ennemis) - nagrada francuskog Senata za najbolje djelo iz područja ekonomije i nagrada Aujourd’hui, Tiranija kajanja: esej o zapadnjačkom mazohizmu (La tyrannie de la penitence) i Paradoks ljubavi (Le paradoxe amoureux).
Ovaj filozof i romanopisac upravo s pomoću romana svoju filozofsku misao pretvara u poruku. Da bi se razumjeli njegovi romani, potrebno je razumjeti i njegov filozofsko-esejistički svjetonazor. Tema dekadentnih ljubavnih odnosa, ispunjenih nastranošću, egoizmom, koji pokazuju još jednu rupu u našoj civilizaciji koja je, u ime javnih i intimnih sloboda, oslobodila egoizam i zatrla sposobnost sjedinjenja, nepresušna je za Brucknera kojom se bavi i u svom, možda najpoznatijem, romanu Ledeni mjesec.
Bavi se i drugim aktualnim temama koje zaokupljaju suvremenog zapadnog čovjeka - globalizacija, odnos američke i europske kulture rada i stvaranja, kapitalizam i odnos prema zemljama u razvoju, bogatstvo, siromaštvo, pohlepa i škrtost. On govori o čovjeku ugašene čovječnosti – svedenome na potrošača, proizvođača, vlasnika ili vlasništvo, stanovnika podjednako i polisa i supermarketa. Ne propušta nas podsjetiti na sve što je oko nas (i u nama) i što je šteta propustiti u trci za zlatnim teletom. Njegove teze o zabludi multikulturalizma poput one da je multikulturalizam “rasizam proturasista” i nacionalizam manjina, također izazivaju kontroverze.