Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Vijest • Piše: I.P. - MV • 18.09.2020.

Poziv na prijavu izlaganja za Dane Marije Jurić Zagorke 2020.

Centar za ženske studije Zagreb u suradnji s Odsjekom za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu poziva na sudjelovanje u znanstveno-književnom skupu s međunarodnim sudjelovanjem: Rizici i resursi: Rod i politika raspodjele.

Skup će se održati u sklopu Dana Marije Jurić Zagorke 20. i 21. studenog 2020. u Zagrebu, u prostorijama Centra za ženske studije/Memorijalnog stana Marije Jurić Zagorke, na Dolcu 8.

Aktualni udar globalne socioekonomske i zdravstvene krize intenzivirao je izloženost socijalnoj isključenosti, nasilju i siromaštvu, najranjivijih društvenih skupina. U tom kontekstu pozivani ste na promišljanje različitih opresija, rizika i resursa kao i politika raspodjele, s posebnim interesom za interpretacije iz rodne i feminističke perspektive.

Mjesta na kojima stojimo, s kojih progovaramo i djelujemo markirana su društvenim razlikama i nejednakostima koje se proteklih desetljeća kontinuirano produbljuju. Ta su mjesta ujedno i mjesta rizika koja stvaraju džepove otpora. Pandemija nas je podsjetila da smo bez iznimke svi izloženi čitavom nizu rizika, ali i da posljedice društvenih neuralgija, klimatskih i ekoloških nepogoda ipak ne trpimo svi na jednak način i u jednakoj mjeri. 

Resursi pak ne uključuju samo ekonomski ili financijski kapital, već i ljudski rad te javna i zajednička prirodna i društvena dobra. Pitanje vlasništva i nejednaka distribucija resursa između društvenih elita i deprivilegirane većine, muškaraca i žena, kao i njihove društvene pozicije i uloge, razotkrivaju ideju jednakih šansi kao tek jedan od ideologema koji sve neuspješnije zakrivaju stvarno stanje stvari. Mikro i makroekonomski šokovi koji se prelijevaju na već orodnjeno tržište rada različito pogađaju marginalizirane skupine.

Primjerice, u vremenima ekonomske krize, žene najčešće prve gube poslove u formalnom sektoru, a pojačano ih se uključuje u atipične, agencijske i druge nesigurne oblike zaposlenja na kojima manje zarađuju i rjeđe se imaju priliku sindikalno organizirati. Istovremeno, porast nezaposlenosti muškaraca i njihov niski dohodak potkopava patrijarhalnu ulogu muškarca kao hranitelja obitelji što često rezultira negativnim posljedicama poput obiteljskog, seksualnog i rodno zasnovanog nasilja. Za vrijeme pandemije svjedočili smo porastu obiteljskog nasilja koje je bilo posljedica fizičke zatvorenosti i primoranosti na izolaciju. Radi se o situaciji koja traži intersekcijsko promišljanje različitih osnova na temelju kojih varira izloženost riziku i dostupnost resursa, ali i razmatranje navedenih pitanja na planu unitarističkih teorija i teorije socijalne reprodukcije.

Posljednjih desetljeća svjedočimo da kapitalistička društva nemaju adekvatan odgovor ne samo na ekonomsku, već i na zdravstvenu, ekološku i socijalnu krizu. Mjerama štednje i antikriznim mjerama primarno se nastavljaju sužavati i ograničavati pristupi resursima, javnim servisima i dobrima. Deregulirano upravljanje društvenim rizicima otvara prostor nedemokratskim mehanizima koji institucionaliziraju patrijarhalne, heteronormativne te rasijalizirane i represivne režime, koji između ostalog, reproduciraju i rodnu nejednakost, diskriminatorne i seksističke prakse, nejednaku raspodjelu sredstava za proizvodnju, resursa i moći te ograničeno građanstvo. Svi navedeni rizici (ekonomski, okolišni, klimatski, socijalni…) iznimno su orodnjeni i imaju različite utjecaje na muškarce i žene. Socijalna zaštita pri tome uključuje formalne i neformalne mehanizme koji bi trebali osigurati društvenu pomoć, ali nažalost često perpetuiraju i učvršćuju spomenute rizike i režime.

Politički, transformativni pogled na socijalnu skrb i podruštvljenje socijalne reprodukcije mora stoga uključivati jednakopravnosti, osnaženje ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava. Prilike da se feministička perspektiva integrira na mikro, mezo i makro razini kontekstualno i historijski je specifična i njihova će budućnosti ovisiti o zahtjevima šireg pokreta koji će adresirati pitanje solidarnosti te sistemsku razinu potlačenosti onih najranjivijih, kako žena, tako i drugih rodno opresiranih, diskriminiranih i rasijaliziranih društvenih skupina.

Poželjni su stoga prilozi koji se posvećuju analizi tema rizika, resursa, dobara, politikama pravedne raspodjele, zahtjevima za podruštvljenjem socijalne reprodukcije, kritici kapitalističkih rodnih režima te feminističkim aspektima i čitanjima ovih tema i njihovih mnogostrukih intersekcija i reprezentacija u, medijima, teoriji i praksi.

Već tradicionalno na znanstveno-književni skup u sklopu Dana Marije Jurić Zagorke pozivaju se prilozi posvećeni kako godišnjoj temi koju su motivirali aktualni društveni događaji tako i životu, djelu i nasljeđu Marije Jurić Zagorke. Zagorka je prkosila strukturi društvenih očekivanja, u klinike za psihijatriju je bježala iz prisilnog braka te se kao žena pionirski bavila novinarskim, književnim i feminističkim radom. Kao takva pripadala je ranjivoj skupini. Njezina je borba put otpora, njezini su likovi uronjeni u klasne i rodne strukture, često su žrtve sistemskih silnica, ali i uspijevaju prelaziti mnoge nametnute granice. Ne treba zanemariti ni socijalističke utopijske elemente u Zagorkinu opusu, koje možemo čitati i kao svojevrsnu kritiku kapitalizma. Dobrodošli su radovi koji se bave općenito ženskim stvaralaštvom i rodnim i feminističkim čitanjima kako trajne tako i aktualne godišnje teme.

Pozivaju se stoga istraživače/ice iz područja političkih znanosti, povijesti, filozofije, znanosti o književnosti, kulturalnih studija, edukacijskih znanosti, sociologije, lingvistike, medija, komunikacija i novinarstva, antropologije, etnologije, kao i sve druge koji žele doprinijeti raspravi i pokušaju da se bolje razumije ova dinamika koja transformira naš politički i širi kulturni prostor.


Prihvatit će se izlaganja na hrvatskom i engleskom jeziku.
Sažetak izlaganja (između 150 i 300 riječi) s kraćim životopisom poslati do 1. listopada 2020. e-mail adresu: zagorka@zenstud.hr.


Kotizacija:
Autori/ce radova: 150 kn
Kotizacija uključuje: sudjelovanje na konferenciji, konferencijske materijale, osvježenje, ručak i potvrdu o sudjelovanju na skupu.
Studenti/ce postdiplomskih studija, nezaposleni/e i sudionici/bez izlaganja ne plaćaju kotizaciju.
Programski odbor skupa: dr.sc. Lidija Dujić, dr.sc. Anita Dremel, dr.sc. Maša Grdešić, dr.sc. Renata Jambrešić Kirin, mr.sc. Sandra Prlenda, Ana Zbiljski

– Povezani sadržaj –

– Pretraži sve članke –