Ruski pisac Sergej Lebedev u Puli i Zagrebu predstavlja roman 'Granica zaborava'
Održava se
10.-12.12.2019.
10.-12.12.2019.
Granica zaborava
Ruski pjesnik, esejist i novinar Sergej Lebedev (1981.) gostuje u Puli na Sa(n)jam knjige u Istri te u Zagrebu, na tribini Razotkrivanje gdje će predstaviti svoj roman "Granica zaborava" objavljen u izdanju Frakture i prijevodu Ive Alebića.
"Granica zaborava" obiteljska je saga i putopis, kronika vremena i triler. Pomalo tmurna atmosfera, puno duha, nostalgije i ponešto ironije zaslužni su što je Lebedev već ovim svojim prvijencem dospio na listu deset najboljih romana The Wall Street Journala i priskrbio si usporedbe sa Solženjicinom.
PULA, Sa(n)jam knjige u Istri:
U Puli će Lebedev sudjelovati u novom programu naziva Slavenski đardin koji je razvijen u suradnji s međunarodnom zakladom Forum slavenskih kultura s ciljem promicanja slavenskih književnosti i autora, slavenskih kultura uopće, poticanja vidljivosti slavenskih književnosti na književnim festivalima, odnosno njihova programskoga povezivanja. U programu će nastupiti i Guzel Jahina i Jevgenij Vodolazkin:
10.12. u 19 sati
Predstavljanje romana "Granica zaborava" Sergeja Lebedeva.
Sudjeluju: Sergej Lebedev, Ivana Peruško Vindakijević i Seid Serdarević.
11.12. 19 sati
Okrugli stol Oprost i(li) Prošlost
Sudjeluju: Sergej Lebedev, Maja Haderlap, Guzel Jahina, Marko Stričević
Voditeljica: Ivana Peruško Vindakijević
ZAGREB, Tribina Razotkrivanje:
12. 11. 18 sati
Razgovor s autorom na tribini Razotkrivanje koja će se održati u Medijateci Francuskog instituta (Preradovićeva 5), vodit će Andrija Škare.
Sergej Lebedev rođen je u Moskvi 1981. Sedam je godina proveo u geološkim ekspedicijama u sjevernim dijelovima Rusije i Srednjoj Aziji. Kao geolog je, kaže, naišao i na ostatke logora iz Gulaga: „Bilo je šokantno, mislio sam da bivši kampovi postoje samo u memoarima“. A onda je u arhivu svoje bake pronašao dokumente koji su pokazali da je njezin drugi suprug bio šef jednoga takvog logora: „Bio je to poticaj da zaronim u obiteljsku povijest“, zapravo u priču iz koje će nastati roman „Granica zaborava“. Roman je preveden na brojne jezike, a The Wall Street Journal proglasio ga je 2016. jednim od deset najboljih romana godine. Njegov drugi roman „Godina kometa“ također je dobio brojne pohvale. „Upravo sam završio četvrti roman“, rekao je nedavno, „u njemu se govori o njemačkim korijenima obitelji, ali i o dva totalitarna stroja koja proizvode lažni identitet“.
Upoznao sam Sergeja Lebedeva... U njemu ima nešto nepokorno, zbog čega me podsjeća na životinju koja ne pušta ono u što je zarila zube. Lebedevljeve se knjige bave poviješću – ona se nadvija poput sjene nad sve što je napisao – a činjenica da je njezina prisutnost toliko jaka upućuje na to da ti sukobi i napetosti još uvijek nisu riješeni, da još uvijek pritišću rusko društvo na mračan, ali i opipljiv način.- Karl Ove Knausgard, The New York Times Magazine
O romanu Granica zaborava:
Kad obitelj kupi vikendicu u predgrađu uz šumu, naslijedi brigu o slijepom starom vrtlaru sa susjedne parcele. Premda nije ni rođak ni prijatelj, čovjek kojeg počnu nazivati Drugim Djedom postaje autoritet u obitelji: na njegov nagovor mlada žena unatoč životnoj opasnosti odustane od pobačaja. Naizgled bezopasan, Drugi Djed ipak na suptilan način polaže pravo na dječačića, a svojom krajnjom žrtvom zauvijek zapečaćuje njihov odnos. Kad puno godina poslije, kao Djedov nasljednik, pronađe u pisaćem stolu nekoliko neobičnih figurica i dopisnice s krajnjeg sjevera zemlje, mladi čovjek ne uspijeva zatomiti poriv da istraži njegovu prošlost. No kad sazna pravu istinu, preostaje mu samo granica zaborava...
Granica zaborava
- Prijevod: Ivo Alebić
- Fraktura 07/2019.
- 272 str., tvrdi uvez s ovitkom
- ISBN 9789533581453
Roman ruskog pisca Sergeja Lebedeva 'Granica zaborava' obiteljska je saga i putopis, kronika vremena i triler. Pomalo tmurna atmosfera, puno duha, nostalgije i ponešto ironije zaslužni su što je Lebedev već ovim svojim prvijencem dospio na listu deset najboljih romana The Wall Street Journala i priskrbio si usporedbe sa Solženjicinom.