Knjiga "Zla prošlost" (s podnaslovom "Suočavanje s prošlošću koja opterećuje") obrađuje pitanja vezana uz politiku povijesti i kulturu sjećanja u nekoliko europskih zemalja: Poljskoj, Litvi, Latviji, Estoniji, Ukrajini, Rusiji i Španjolskoj te na razini Europske Unije.

Priređivačica hrvatskog izdanja Magdalena Najbar-Agičić, povjesničarka i izvanredna profesorica Sveučilište Sjever u Koprivnici, pridodala je ovom izboru članaka poljskih i francuskih autora predgovor u kojem objašnjava motivaciju za pripremu knjige i prijevod na hrvatski te iznosi svoja razmišljanja o politici povijesti u Hrvatskoj, općenito o pitanju politike povijesti i kulture sjećanja te o ulozi povjesničara u tome.

Tekstovi okupljeni u zborniku odnose se na stanovit način i na teme koje su iznimno aktualne u današnjem hrvatskom društvu, na problematiku politike povijesti i kulture sjećanja, primjerice (pre)imenovanja ulica i trgova, pitanja odnosa prema spomenicima, napose onima iz Drugog svjetskog rata, kao i općenito odnosa prema novijoj povijesti. Opisujući inozemna iskustva na tom planu, hrvatskoj javnosti ovi tekstovi daju mnoštvo komparativnih perspektiva i predstavljaju poticaj za promišljanje i rasprave o situaciji u Hrvatskoj.

Zašto sam se odlučila za ovaj projekt?

Dva naizgled skromna sveska u izdanju Instituta za političke studije Poljske akademije znanosti iz Varšave naslovljena "Obračun s totalitarnom prošlošću" došla su u moje ruke prošle jeseni upravo u trenutku kada je pitanje „obračuna s totalitarnom prošlošću" u Hrvatskoj iznova postalo jedno od vrućih političkih pitanja. Tih je dana jedan od glavnih trgova u centru Zagreba, Trg maršala Tita, dobio novo ime: Trg Republike Hrvatske. Odmah sam pomislila kako bi bilo iznimno važno ponuditi hrvatskoj znanstvenoj ali i široj javnosti prijevod tih tekstova koji ne samo da su informativni, odnosno donose brojne u Hrvatskoj slabo poznate pojedinosti vezane uz ovu temu, već su - po mome sudu - iznimno poticajni. Mene su potaknuli, a nadam se da hoće i druge, na razmišljanje. Željela bih da političare i javnost potaknu na razmišljanje o politici povijesti koju provode, odnosno koja se vodi u njihovo ime, a kolege povjesničare dodatno na refleksiju o smislu njihova rada i o njihovoj ulozi u svemu tome. Jesam li možda previše optimistična?

Ove knjige, od kojih jedna u naslovu ima još i „institucije i ulice", a druga „zločine, kolaboraciju i simbole prošlosti" sadrže tekstove nastale u okviru projekta „Kazna, sjećanje i politika: obračun s prošlošću od vremena Drugoga svjetskog rata" što ga je provodila skupina poljskih i francuskih povjesničara i politologa s ciljem - kako je istaknuto u uvodu - „analize sličnosti i razlika u mehanizmima, oblicima i tempu pravnih, političkih i simboličkih obračuna sa ‘zlom prošlošću’ u različitim zemljama od vremena Drugoga svjetskog rata sve do danas, te istraživanja međuovisnosti između karaktera procesa obračuna s prošlošću i napretka demokratske konsolidacije".

Ove su publikacije samo jedne u nizu dosta brojnih izdanja na teme vezane uz politiku povijesti i sjećanja koje su dostupne na poljskom tržištu, a i u drugim europskim zemljama slične teme također privlače relativno veliku (i sve veču) pozornost; sve je pak počelo od publikacija vezanih uz njemački slučaj koji je do sada i najpoznatiji i najbolje obrađen. Poljski se istraživači u zadnje vrijeme dosta intenzivno bave analizom ne samo poljske situacije, već i politikom povijesti i sječanjem u drugim, prvenstveno - ali ne isključivo - srednjoistočnoeuropskim zemljama, pa i u okviru komparativnih studija.

Ova dva sveska izdana 2017. godine nisu jedini okvir u kojem su objavljeni rezultati gore spomenutog projekta. Dio tekstova izašao je u publikaciji "Pravda, osveta i revolucija. Obračuni s Drugim svjetskim ratom u Srednjoistočnoj Europi" što ga je izdao Muzej Drugog svjetskog rata u Gdanjsku. Spiritus movens projekta i urednik publikacija nastalih na njegovu okviru jest profesor Andrzej Paczkowski, hrvatskoj čitalačkoj publici poznat po knjizi "Pola stoljeća povijesti Poljske 1939-1989."

S obzirom na trenutak u kojem se ova ideja rađala u mojoj glavi u jesen 2017. godine, prvenstveno mi se važnim učinilo podastrijeti hrvatskom čitateljstvu one tekstove koji se primarno odnose na obračun s (totalitarnom) komunističkom prošlošću te sam upravo njih odabrala za ovu knjigu. Izvan tog okvira našao se cijeli niz vrlo zanimljivih tekstova vezanih uz obračune s ratnom prošlošću do kojih je bilo došlo u razdoblju nakon Drugoga svjetskog rata. Oni nesumnjivo također zaslužuju pažnju, no ostavljam ih za neke buduće izdavačke projekte.

(Magdalena Najbar-Agičić)

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.