Prvih petnaestak godina razvoja hrvatske historiografije nakon Drugoga svjetskog rata prožeto je brojnim teškoćama. Ocjene o tom što se na polju historijske znanosti tada događalo izazivaju sve do danas emocije i kontroverze, ali su vrlo često iznošene bez dubljeg uvida u situaciju, na temelju pojedinačnih dojmova, često ideološki motiviranih.

Opširna istraživanja što ih je tijekom izrade disertacije obavila autorica omogućuju stvaranje slike koja, iako se nikako ne može smatrati konačnom, nudi cjelovitiji uvid i bolje razumijevanje složene situacije u kojoj su djelovali hrvatski povjesničari u doba ranog socijalizma.

U knjizi "U skladu s marksizmom ili činjenicama?" je podrobno opisana institucionalna struktura historiografije, prikazan razvojni put i teme historiografskih istraživanja, sudjelovanje u projektu Historija naroda Jugoslavije, polemike i sukobi među povjesničarima, odnos prema drugim historiografijama u Jugoslaviji i prema historiografijama drugih zemalja, a zasebno je obrađena i partijska historiografija.

Jaroslav Šidak, Miho Barada, Vaso Bogdanov, Ferdo Čulinović, Stjepan Antoljak, Mirjana Gross te mnogi drugi povjesničari pokazuju se i u dosad nepoznatim ulogama, u diskusijama i korespodenciji s kojih je valjalo otpuhnuti prašinu što obavija rijetko korištene arhivske fondove.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.