Neil Gaiman pri oblikovanju fantastike oduvijek crpi nadahnuće iz mitološke starine. Sad se vraća jednom od svojih najdražih izvora i bravurozno prepričava velike sjevernjačke pripovijesti.

U "Nordijskoj mitologiji" Gaiman vjerno prenosi sačuvane priče o bogovima iz panteona Sjevera: o Odinu, svevišnjemu, mudrom, odvažnom i lukavom, o sinu mu Thoru, nepojmljivo snažnom, no ne i najmudrijem, te o Lokiju, sinu diva, Odinovom bratu po krvi, a i varalici i nenadmašnom obmanjivaču. Tim tisućljetnim pričama, koje znamo iz niza međusobno često nesravnjivih izvora, zapisanih tek nakon što se u te bogove prestalo vjerovati, Gaiman sada daje strukturu romana.

S početkom u stvaranju legendarnih devet svjetova, s prikazom ključnih pothvata bogova – katkad tragičnih, katkad podosta smiješnih – i sa svršetkom u Ragnaroku, kraju svijeta, smaku svega, Nordijska mitologija pruža nadahnut uvid u ostavštinu jedne minule kulture, prenoseći iskru njenog pjesništva u naše vrijeme.


**

Thorova je supruga bila ljepotica Sif. Pripadala je Asima. Thor ju je volio zbog nje same, i zbog njenih plavih očiju i svijetle puti, zbog rujnih usana i zbog osmijeha, i volio je njenu dugu, dugu kosu, boje zasada ječma na izmaku ljeta.

Thor se probudi, i zagleda u usnulu Sif. Počeše se po bradi. Zatim potapše suprugu ručerdom. “Što ti se dogodilo?” upita je.

Ona otvori oči, boje ljetnog neba. “O čemu ti to?” upita ga, pa pomakne glavu i sva se zbuni. Pridigne prste do svoga glatkog rumenog tjemena i dotakne ga, pa ga oprezno počne pipkati. Zatim pogleda u Thora, sva užasnuta.

“Moja kosa”, reče samo.

Thor kimne. “Nema je”, reče. “Oćelavio te je.”

“On?” upita Sif.

Thor ne reče ništa. Opaše se svojim pojasom snage Megingjordom, koji mu je udvostručivao pregolemu moć. “Loki”, reče. “Loki je to skrivio.”

“Zašto to kažeš?” reče Sif, mahnito se pipajući po ćelavoj glavi, kao da će joj se kosa vratiti od drhtavih dodira prstiju.

“Zato što”, reče Thor, “kad god nešto pođe po krivu, prvo što svaki put pomislim jest da je Loki za to kriv. To mi uštedi puno vremena.”

Neil Richard MacKinnon Gaiman pretvorio je svoj životni poziv pripovjedača u profesiju koja mu je donijela priznanja u rodovima publicistike, stripa, romana, pripovijetke, scenarija i kratke internetske forme. Rado čitan, rado slušan i rado viđan, Gaiman u svim djelima ostaje vjeran svojoj uvelike jedinstvenoj poetici. Među nagradama koje je osvojio su Hugo, Nebula, Newbery, Carnegie, Mythopoeic, Bram Stoker i Will Eisner, kao i National Book za knjigu godine u Velikoj Britaniji.

Gaimanova puna bibliografija i filmografija na engleskom jeziku dostupna je na Wikipediji, ovdje, te na piščevoj mrežnoj stranici, ovdje. Evo pregleda njegovih ključnih proznih djela, s dostupnim hrvatskim prijevodima.

Pregled Gaimanovih ključnih proznih djela, s dostupnim hrvatskim prijevodima:

- 1990. "Good Omens" (koautor Terry Pratchett) // 2010. "Dobri predznaci" (Zagrebačka naklada, Zagreb, preveo Marko Fančović)
- 1993. "Angels and Visitations: A Miscellany"
- 1996. "Neverwhere"
- 1998. "Smoke and Mirrors"
- 1999. "Stardust" // 2007. "Zvjezdana prašina" (Algoritam, Zagreb, preveo Vladimir Cvetković Sever)
- 2001. "American Gods" // 2003. "Američki bogovi" (Algoritam, Zagreb, preveo Vladimir Cvetković Sever)
- 2002. "Coraline" // 2003. "Koralina" (Algoritam, Zagreb, prevela Dubravka Petrović)
- 2005. "Anansi Boys" // 2011. "Anansijevi dečki" (Algoritam, Zagreb, preveo Vladimir Cvetković Sever)
- 2006. "Fragile Things: Short Fictions and Wonders"
- 2007. "InterWorld" (koautor Michael Reaves)
- 2007. "M Is for Magic"
- 2008. "The Graveyard Book" // 2009. "Knjiga o groblju" (Algoritam, Zagreb, prevela Dubravka Petrović)
- 2009. "Who Killed Amanda Palmer: A Collection of Photographic Evidence"
- 2013. "The Ocean at the End of the Lane" // 2014. "Ocean na kraju staze" (Algoritam, Zagreb, preveo Vladimir Cvetković Sever)
- 2013. "The Silver Dream" (koautori Michael Reaves i Mallory Reaves)
- 2015. "Eternity’s Wheel" (koautori Michael Reaves i Mallory Reaves)
- 2015. "Trigger Warning: Short Fictions and Disturbances"
- 2017. "Norse Mythology" // 2017. "Nordijska mitologija" (Mitopeja, Zagreb, preveo Vladimir Cvetković Sever)

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.