"Kristina Švedska: Žena gotovo slučajno" izvrstan je roman talijanskoga nobelovca Darija Foa o neovisnoj, emancipiranoj, buntovnoj i nepredvidljivoj kraljici Kristini (1626. – 1689.). Fo je u svojemu posljednjem djelu na zanimljiv način opisao pojedine etape njezina životnoga puta.

Kristinin otac (Gustav II. Adolf) umro je kad joj je bilo 6 godina, te je do njezine punoljetnosti vladalo namjesničko vijeće. Budući da je Kristina Švedska obožavala umjetnost i filozofiju, nakon što je postala kraljica dala je izgraditi prvo dvorsko kazalište u švedskoj prijestolnici, okruživala se i dopisivala s brojnim intelektualcima svojega doba (poput Descartesa, Molièrea i Pascala), a za njezine vladavine švedski je dvor postao jednim od glavnih kulturnih središta u Europi, pa se Stockholm često nazivao „Sjevernom Atenom“.

Cio se život podjednako strastveno zaljubljivala i u žene i u muškarce, a 1654. godine iznenada je abdicirala, prešla na rimokatoličku vjeru i otišla u Rim. Udomaćivši se u Rimu, Kristina Švedska borila se za prava žena i manjina. Također je utemeljila umjetničko-intelektualni kružok, u obliku tjednih susreta na kojima se razgovaralo o umjetnosti, filozofiji, znanosti i književnosti, a iz tog će ozračja žive kulturne razmjene, nedugo nakon njezine smrti, nastati Kraljevska akademija, izvorno Accademia dell‚Arcadia.

Dario Fo u ovom je iznimnom djelu odao počast ženama, ljubavi, književnosti i umjetnosti: svojim neobičnim stilom, služeći se činjenicama i fikcijom, „plastično“ je prikazao život i doba Kristine Švedske, jedne od najznačajnijih europskih vladarica novoga vijeka. 

„U svojoj posljednjoj knjizi, Dario Fo odaje počast ženama, u potpunosti shvaćajući njihovu veličinu i posebnost.“
Corriere del Ticino

„Nadahnut povijesnim tekstovima, proučavajući njezine portrete, kao i kronike iz tog doba, ali služeći se i vlastitom maštom i zamišljanjem njezine iznimne jedinstvenosti, Fo oživljava Kristinu, tu neuobičajeno emancipiranu kraljicu, koja svojim djelovanjem puno toga može reći i današnjem svijetu.“
ilLibraio.it

„Rođena 1626., u doba kad su najveće europske velesile bile zahvaćene vihorom Tridesetogodišnjega rata, Kristina Švedska postaje „neustrašivom i herojskom protagonisticom vlastitoga vremena“. Nekonvencionalna, obrazovana, rafinirana, bez predrasuda, osjetljiva na umjetnost, obučena vladati, Kristina je imala brojne i gorljive neprijatelje, među kojima i dio svojih podanika, koji nisu prihvaćali činjenicu da je na čelu kraljevstva žena. (…) U ovoj izvrsnoj knjizi, Fo donosi briljantan portret švedske kraljice Kristine, služeći se svom energijom koju inače unosi u svoja kazališna djela, demistificirajući opća mjesta i predlažući nove ključeve za čitanje.“
Eco di Bergamo

„Posljednja junakinja Darija Foa, talijanskoga pisca drama i komedija, zove se 'Kristina Švedska'. Ali djelo koje nosi njezino ime nije povijesni roman; ne prenosi se povijesna građa, nego se reflektira odnos prema svijetu i stvarnosti.“
Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ)

Dario Fo (1926. – 2016.) bio je cijenjen talijanski dramski pisac, romanopisac, scenograf, redatelj, glumac, slikar i politički aktivist. Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1997. godine. Šezdesetih godina prošloga stoljeća povezuje se s borbenom ljevicom, a 1968. napušta službene kazališne institucije, kako bi osnovao družinu „Nova scena“ (Nuova Scena), koja obnavlja tradiciju pučkoga teatra. Sedamdesetih godina osniva kazališnu komunu, s kojom provodi projekt angažiranog teatra, uključujući iskustva srednjovjekovnih misterija, komedije dell’arte, lutkarstva i kabaretsko-revijalnih oblika.

Autor je osamdesetak kazališnih djela, od kojih su najpoznatija "Smiješni misterij" (1969.), "Slučajna smrt jednog anarhista" (1970.), "Bum, bum! Tko je? Policija!" (1972.) i "Nećemo platiti, nećemo platiti!" (1974.). Potkraj života završio je i dvije hvaljene romansirane biografije o ženama koje su obilježile povijest: uz roman o Kristini Švedskoj (Quasi per caso una donna: Cristina di Svezia, 2017.), napisao je i djelo "La Figlia del Papa" (Papina kći, 2014.) u kojem je glavna junakinja Lucrezia Borgia.

Djela su mu prevedena na tridesetak jezika.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.