Ideje u ovoj knjizi mogu poslužiti svakom metodičaru, učitelju, knjižničaru, pedagogu, roditelju i svima koji se bave poticanjem čitanja i razvijanjem ljubavi prema knjizi. "Kreativni pristup lektiri" Marine Gabelice i Dubravke Težak temelji se na načelima koja bi trebala biti shvaćena kao koncepti – idejna polazišta za sveobuhvatniji pristup književnosti na nastavi i u životu. Ona se temelje na znanjima i spoznajama iz različitih znanosti i disciplina te stručnih i posve osobnih iskustava književnosti.

Istraživanja pokazuju da je čitanje učenicima mlađe dobi često napor što znači da će i njihovo razumijevanje pročitanoga biti vrlo površno, stoga učenicima treba omogućiti neposredan rad na književnom djelu i istraživanje djela. Analiza književnog teksta važna je vještina koja djetetu omogućuje svladavanje jezika – i materinskoga i jezika književne umjetnosti. No ta nam znanja nužno ne jamče da ćemo književnost i zavoljeti. Autoricama knjige cilj je motivirati djecu na čitanje, pokazati im kako pristupiti djelu, kako ga doživjeti i spoznati, a kako bi iskustvo čitanja i razmišljanja o djelu bilo dovoljno privlačno da mu se poželimo vratiti.

U knjizi se prikazuje detaljan i cjelovit pregled sastavnica potrebnih za razumijevanje književnosti u nastavi te lektire kao sredstva poticanja čitanja. Knjiga objedinjuje rezultate višegodišnjega samostalnoga znanstvenog istraživanja, iscrpnog proučavanja znanstvene i stručne literature kao i praktično nastavničko iskustvo autorica. Izlaže se i teorijsko-povijesni pregled razvoja lektire, navodi se niz relevantnih istraživanja vezanih uz čitanje, važnost čitanja i odnosa učenika prema lektiri te pregled situacije s poticanjem čitanja u svijetu i Hrvatskoj.

Knjiga 'Kreativni pristup lektiri' donosi načela, koncepte, metodičke principe i novi model obrade lektire koji za cilj imaju osuvremeniti tradicionalne nastavne sate lektire. Također, u knjizi se navodi dvjestotinjak konkretnih aktivnosti oblikovanih prema postavljenim načelima, a za praktičnu uporabu u nastavi književnosti.

Uz knjigu dolazi popratni medij (USB memorija) na kojemu se nalazi osam filmova – prikaza uporabe različitih pripovjednih tehnika (pripovijedanje gestama, pjesma s gestama, stolna predstava, stolni igrokaz, priča s rekvizitima, priča s biljem, priča na leđima i priča na dlanu), nekoliko interaktivnih priča i zvučnih priča, četiri računalna programa (za izradu umnih mapi, obradu zvuka i interaktivnih priča), nekoliko predložaka za interaktivne lektirne kvizove te listići, upute i šablone za izradu interaktivnih lektirnih bilježnica.  

Marina Gabelica, književna kritičarka, književna i filmska metodičarka, docentica je na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu, gdje predaje kolegije iz područja dječje književnosti i medija. Nakon završene opće gimnazije u rodnoj Koprivnici pohađa Učiteljski fakultet u Zagrebu (razredna nastava i hrvatski jezik; Waldorfski studij). Nakon završetka studija radila je kao učiteljica i nastavnica hrvatskoga jezika, a od 2007. godine zaposlena je na Učiteljskom fakultetu.

Doktorirala je na Poslijediplomskom doktorskom studiju književnosti, izvedbenih umjetnosti, filma i kulture na Filozofskom fakultetu u Zagrebu disertacijom „Bajke u književnosti i digitalnim medijima“. U središtu su njezina znanstvenog i stručnog interesa dječja književnost, lektira i poticanje čitanja, digitalni mediji, medijska i filmska pismenost.

Dubravka Težak, književna povjesničarka, kritičarka i metodičarka, redovita je profesorica na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu, gdje predaje kolegije iz područja dječje književnosti i književnosti za mladež. Diplomirala je komparativnu književnost, indologiju i talijanski jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Magistrirala je radom „Prijenos dječjeg junaka iz književnog djela na film“, a doktorirala disertacijom na temu „Hrvatska poratna dječja priča“. Predavala je i na Pedagoškom fakultetu u Rijeci, boravila u SAD-u u organizaciji Institute of International Educationa, Washington, D. C.

Autorica je velikog broja knjiga, nekoliko čitanki i priručnika za osnovnu školu, scenarija za Obrazovnu videoteku Filmoteke 16 i priloga za Obrazovni program HRT-a, a uredila je i šezdesetak knjiga za djecu i mladež (biblioteke HIT junior u Znanju, SMS u Nakladi Ljevak i naklada Tipex). Uređivala je ili bila dijelom uredničkog tima većeg broja časopisa kao što su Umjetnost i dijete, Književnost i dijete, Libri et liberi, a bila je i glavna urednica Centra za izdavaštvo Učiteljskog fakulteta.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.