Knjiga Tatjane Ileš "Kulturnom geografijom kroz književnu baštinu" donosi znanstveno utemeljeno promišljanje o književnosti kao prostoru i granice i dodira, napose onog regionalno označenoga, i u kulturnogeografskom i u interkulturnom, ali i u smislu definiranja kulturnoga identiteta. Kulturni se identitet tako može definirati kao svijest pripadnika neke skupine koja povijesno nastaje i razvija se na temelju kriterija koje uspostavlja u odnosu s drugim društvenim skupinama, odnosno do izgradnje kulturnoga identiteta dolazi snažnom sociokulturnom mobilizacijom oko određenih etičkih i kulturnih vrijednosti koje neka skupina smatra zajedničkima.

Kultura i prostor neodvojivo su povezani, pa su tako prostori limesa i dodira te kulturološka pretapanja ono što obilježava književnost koja ne pripada središtu. U knjizi se tako prepoznaju različiti tipovi kulturnoga identiteta u prostoru uz administrativnu granicu, stoga se posebna pozornost u analizama usmjerava propitivanju na koji način kontaktnost – dodiri specifičnosti različitih kulturnih nasljeđa (npr. hrvatsko, mađarsko, vojvođansko) utječu na oblikovanje književnoga teksta.

Autoričin analitički i interpretativni pristup pisanim izvorima, dokumentima i drugoj literarnoj i neliterarnoj građi rezultira znanstvenim uvidima u punktove književne produkcije izabranih autora, ponekad i kao reprezentanata vremena i prostora na kojemu su djelovali ili djeluju. U pojedinim poglavljima autorica analizira književnu građu za proučavanje narodne kulture u književnome nasljeđu, ostavštinu izabranih (regionalnih) autora o čijim djelima analitično promišlja i dokumentaristički potkrepljuje svoje sinteze.

Uzimajući književnost kao predmet svoje analize, autorica, dakle, metodologijom nove kulturne geografije pokazuje da su jezik i pismo temeljci uspostave i održivosti kulturnoga identiteta, kako regionalnoga tako i nacionalnoga.

Tatjana Ileš rođena je 1978. u Virovitici. Osnovnu školu i Opću gimnaziju završila je u Orahovici, a na Pedagoškom je fakultetu (danas Filozofskom) u Osijeku diplomirala 2002. smjer Hrvatski jezik i književnost. U razdoblju od 2002. do 2006. godine zaposlena je u tvrtki Svjetla grada iz Osijeka. U listopadu 2006. godine upisala je poslijediplomski doktorski studij Književnost i kulturni identitet na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Od prosinca iste godine radi na Filozofskom fakultetu u Osijeku kao znanstvena novakinja na projektu Kultura i identitet u slavonskom književnom dokumentarizmu (voditeljica prof. dr. sc. Helena Sablić Tomić).

Doktorirala je u ožujku 2014. godine na temi "Šezdesete u hrvatskoj književnosti i kulturi", a od studenog iste godine radi na Odjelu za kulturologiju Sveučilišta u Osijeku, danas Akademiji za umjetnost i kulturu Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku. Redovito sudjeluje na tuzemnim i inozemnim znanstvenim i stručnim skupovima te kontinuirano objavljuje znanstvene i stručne radove iz područja znanosti o književnosti te kulturologije.

Uredila je i/ili priredila desetak knjiga i zbornika. Članica je Matice hrvatske Ogranka Osijek. Od srpnja 2019. na mjestu je glavne urednice časopisa za književnost i kulturu Književna revija. 

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.