Željko Rohatinski guverner je s najdužim stažem na poziciji glavnog čovjeka HNB-a, čije profesionalno djelovanje zbog nekonvencionalnog pristupa rješavanju složenih ekonomskih problema već desetljećima privlači pozornost - ne samo stručne javnosti, nego i medija i šire publike. Nakon knjige „Kriza u Hrvatskoj“ i „Vrijeme i ekonomija: Koncept funkcionalnog vremena“, izvorno objavljene na engleskom kod svjetski uglednog akademskog izdavača Palgrave Macmillan (hrvatsko izdanje objavit će 2020. Naklada Ljevak), Rohatinski u novoj, autobiografskoj knjizi "Persona non grata" piše o događajima koji su obilježili njegov u prvom redu profesionalni život tijekom proteklih nekoliko desetljeća.

O sebi

U mladosti sam bio tih i povučen, nisam mnogo izlazio ni trčao za curama. Moj svijet bile su knjige, posebno povijesne. Bavio sam se sportom, igrao šah i slušao ploče – prije svega rock. Mnogi su mislili da je to zbog kompleksa uzrokovanog mucanjem. Možda je u početku i bilo tako. Kasnije sam se prestao opterećivati time. Jednostavno – bio sam takav.

O poslu

Pratili su me atributi kejnesijanac, monetarist, suverenist... Bilo je i drugačijih, ovisno o autoru, trenutku ili ciljevima. Nikad se nisam smatrao ničim od toga. Nastojao sam gledati što se stvarno zbiva i misliti svojom glavom. S takvim pristupom nije jednostavno naći istomišljenike niti je ugodno. Za svoje se poglede trebate izboriti čvrstim argumentima, gubeći prijatelje, a ponekad stvarajući i neprijatelje.

O politici

Ekonomski argumenti, pa čak ni „gola statistika“, nemaju veće značenje u svijetu politike. U takvim uvjetima alternativa je držati se struke ili se prilagoditi politici. Nisam s tim u vezi imao nikakvih dvojbi i to je imalo svoju cijenu. Naplata je jednom morala doći.

O nekim kritikama

Moji stavovi o recentnim ekonomskim zbivanjima i uvjerenje da naš problem nije nedostatak znanja, već nedostatak hrabrosti da se djeluje nisu bili dobro primljeni od uobičajenih oponenata iz politike, poslovnog sektora i struke. Proglasili su me intervencionistom, antiglobalistom, populistom… Za takve sam uvijek bio i ostao persona non grata. Netko tko im, pozivajući se na opće dobro, otežava unosne poslove i relativizira njihove uspješne karijere.

O ekonomskoj strategiji (1992.)

Studija je „pala u zaborav“, jer se već u prvom koraku – privatizaciji – pokazala suprotna interesima političkih struktura.

O krizi u Riječkoj banci

Među bankama s kojima je Riječka banka obavljala arbitražne poslove i koji su, na njezin račun, ostvarivali dobit iz tih poslova, bio je i sam BLB. Zar zaista nisu ništa znali?

O staroj deviznoj štednji

Čvrst stav HNB-a bio je da NLB ne može dobiti dozvolu za poslovanje u Hrvatskoj dok se ne riješi pitanje stare devizne štednje u Ljubljanskoj banci. Nažalost, pravno rješenje u korist štediša doneseno je tek 2014. presudom Europskog suda za ljudska prava. Zadovoljština za one koji su još bili živi.

O pritiscima na HNB

Pritisaka na HNB bilo je mnogo. Stvarnih i insceniranih. Zašto ovih drugih? Zato što je mnogima postalo jasno kolika je zapravo moć koncentrirana u neovisnoj središnjoj banci. Time je i funkcija guvernera postajala vrlo „atraktivna“.

O kupnji Hypo banke od strane BLB-a

Neki su smatrali da ulogu BLB-a u slučaju Riječke banke treba ostaviti u prošlosti, dok je meni najviše smetao arogantan stil BLB-ova nastupa. Zajedno s neinstitucionalnim djelovanjem političara, izgledalo je da nas tretiraju kao koloniju.

O kraju drugog guvernerskog mandata

Vujčić me je upozorio da se obavezno javim Milanoviću vezano za moj istup u Opatiji. Nisam to učinio, braneći pravo na javno iznošenje stručnog mišljenja. Nekoliko dana poslije, zazvonio je telefon. Premijer. Račun mojih višegodišnje loših odnosa s politikom i političarima konačno je stigao na naplatu.

Željko Rohatinski makroekonomist je s karijerom dugom gotovo pet desetljeća tijekom koje je prošao sve segmente ekonomske struke – od analitičkih i istraživačkih zadataka do konkretnoga oblikovanja ekonomskih politika. Uz rad u financijskom i korporativnom sektoru, Zavodu za društveno planiranje Republike Hrvatske te Ekonomskom institutu Zagreb, posebno valja izdvojiti njegov dvanaestogodišnji mandat na čelu Hrvatske narodne banke.

Za neortodoksne politike koje su pridonijele očuvanju financijske stabilnosti tijekom svjetske ekonomske i financijske krize dobio je niz međunarodnih i domaćih priznanja poput nagrade The Best Central Bank Governor of the World and Europe, koju mu je dodijelio časopis The Banker, nagrade za najboljega komunikatora u kriznoj 2008. godini (Hrvatska udruga za odnose s javnošću) te nagrade za najuglednijega financijskog stručnjaka (Lex Info Award).

Objavio je niz radova i knjiga, a znanstvenu karijeru okrunio je 2017. godine, kada je njegovu knjigu "Time and Economics: The Concept of Functional Time" objavio jedan od najuglednijih svjetskih akademskih izdavača Palgrave Macmillan.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.