Budući polaznici različitih tečajeva pisanja sada po prvi puta dobivaju metodičan i informativno pregledan priručnik prepun savjeta jednoga pisaca, a oni koji nemaju potrebu biti „društveni samotnjaci“ imaju u Novakovićevoj knjizi dobar vodič za načine čitanja proze uz zanimljiv popis lektire. No, da ne bi bilo zabune, «Radionica pisanja fikcije» ne nudi recepte kako se postaje piscem, naputci iz nje...

Wald nudi intrigantna razmišljanja poput onoga da je «logično da crni napoličar iz Delte voli sofisticiranu urbanu glazbu, kao što je normalno i da su mnogi školovani stanovnici urbanih sredina zavoljeli - delta-blues». Baš na toj razdjelnici Wald je napisao knjigu koja na svjež, moderan i drukčiji način priča povijest bluesa kao nekoć vrlo popularne, pa zaboravljene, a onda na nešto drukčijim...

Kunkel piše o početnom stadiju blagog autizma „koji je u Americi prerastao u veliku epidemiju, osobito među bijelim muškarcima srednjeg sloja“. Karakterizira ga smanjenje, ili čak gubitak sposobnosti za donošenje odluka. U određenom društvenom sloju roditelji žive predugo i zadržavaju ekonomsku moć. Njihovoj djeci to omogućava produžetak djetinjstva i mladosti: „zbog čega se, u naše vrijeme,...

Pozitivnoj recepciji knjige uvelike je doprinijela istoimena ekranizacija njemačkog redatelja Wima Wendersa (1971/72), dok je njenu uspjehu, pa i Handkeovu književnom proboju, prethodio eksces. U dobi od 24 godine mladi pisac iz koruškog Altenmarkta na skupu “Grupe 47”, koja je okupljala književne veličine poput Heinricha Bölla ili Güntera Grassa, u Princetonu, stvaralaštvo tadašnje njemačke književne...

Samorazumljivost Splita, njegove unutarnje tenzije i antagonizmi, odnosi spram zaleđa, ali i škakljivost sučeljavanja “splitskog i zagrebačkog diskursa”, koji se, kako saznajemo, u pravilu ipak mogu uspješno pomiriti “s ishodom heurističke vedrine”, ne predstavljaju tek puki repetitorij pretpostavljenog splitskog identiteta, već sa specifičnih gledišta osvjetljavaju i neke bitne aspekte hrvatske...

U povijesnom presjeku, Beškerovi tekstovi, među kojima ima i dosta dosad neobjavljenih, oslikavaju jezičnu, duhovnu i političku situaciju u hrvatskim medijima, ali nam, često i na veoma duhovit način, pokazuju da ni druge zemlje, poput Italije ili Francuske, nisu pošteđene sličnih problema. S druge strane, autorova strast prema etimologiji – koja nam na stranicama «Filoloških dvoumica» otkriva daleko...