Čudo je da se pisci uopće potpisuju pravim imenom. Poezija je elegantna. Ona više prikriva nego otkriva. No proza je “radio Mileva”... Moglo bi se reći da je broj pseudonima u domaćoj i svjetskoj literaturi gotovo zanemariv u odnosu na konflikte i neugodnosti koje piscima stvara objavljivanje pod vlastitim imenom. No razlozi upotrebe pseudonima, ne računajući one političke, često su vrlo jednostavni....

Štiksov roman, osim glavne priče o sudbini Richarda Richtera i njegovoj tragediji, prepun je dionica, nevjerojatno zrelih i dubokih za tako, još uvijek, mlađahnog pripovjedača. Prije svega to je roman o slučajnosti i sudbini, o koincidencijama koje nismo spremni na vrijeme prepoznavati kako bismo spriječili tragediju, ali i roman o pojedinačnim sudbinama i njihovoj uronjenosti u onu opću, povijesnu sudbinu....

Anketa je potvrdila da se turbofolk publika o novim hitovima najviše informira putem radija i TV Pinka kao turbofolk MTV-a, a da se najviše "konzumira" na "sprženim" diskovima. Turbofolk se najčešće sluša u klubovima i kafićima (58%), no izgleda da više nije samo vikend-rekreacija nego je penetrirao «do jaja», pa ne iznenađuje što sedamnaestogodišnjaci turbofolk najčešće slušaju kod kuće (42%) i...

Izbor dvanaest naslova koji odlaze dalje, među polufinaliste za ovogodišnju, šestu po redu nagradu Jutarnjeg lista, na neki je način, kao i do sada, čak i najzanimljiviji dio cijele utrke. Zadaća žirija je pedesetak naslova, dakle cjelokupnu godišnju domaću proznu produkciju, smanjiti na otprilike četvrtinu i tek je nakon toga jasno kako stoje stvari, tko uopće ima šanse, a tko - kako to konstatiramo...

Kad je već riječ o proznim prvijencima i «otkrivanjima», treba reći kako njih nije bilo previše, odnosno kako formalno gledano postojeći prvijenci nisu otkrili nova imena za koja već ranije nismo znali (iz periodike ili nekih drugih «aktivnosti»). Teško da se Svjetlana Vidulića, Viktora Ivančića ili Krešimira Mićanovića npr. baš može percipirati debitantima, ali se zato zanimljivim novim ulazom u...

U koordiniranoj strategiji ministarstava (kulture i znanosti) trebalo bi «pritisnuti» strukture lokalne uprave, u prvom redu u manjim gradovima širom Hrvatske, da pronađu/osiguraju prostor za obavljanje knjižarske/antikvarijatske djelatnosti, i raspišu natječaj za projekte otvaranja novih knjižara/antikvarijata. Poražavajuće je da je konkretna pomoć hrvatskom knjižarstvu sve ove godine dolazila samo iz...