Oduvijek zazirem od svakog oblika zavirivanja u tuđu privatnost, a još više od ćakula. A blogovi, chatovi i forumi upravo su katedrale guranja noseva u tuđa posla, pravljenja sebe nečim što nisi i ušljivoga skrivanja u anonimnosti koju ti jamči nick. Bilo koji, ne znam, Condoleezo ili Torcida666 ili guest, može na blogu ili forumu za mene  napisati da sam u parku ispred zgrade jučer popodne sodomizirao...

Rekao bih da je dinamična i smela kombinacija globalnog i lokalnog u svim kulturama ono što nam treba u budućnosti. Što je gotovo jedina garancija našeg uspešnog daljeg postojanja. To što danas Korejac može iza ugla da pojede američki hamburger ili zagorske štrukle, a Srbin korejski kimći ili indijski kari, fantastična je stvar i u krajnjoj liniji taj neprestani susret s raznoraznim kulturnim uticajima...

Nisam sklona kiču, premda ga ne osuđujem. Osobito ne osuđujem naivni kič koji proizlazi iz nedostataka obrazovanja i estetske osviještenosti. Sklona sam samo svjesnom kiču koji svojom kontekstualizacijom prestaje biti kič. Na primjer, umjetno cvijeće, nojevo perje i slične ludosti u stanu koje uveseljavaju prostor, zatim volim ponekad pogledati  trash, horror ili slaher film, svojedobno sam bila pravi fan...

Iako se radnja mog posljednjeg romana događa u prvoj polovici 18. stoljeća, nisam fasciniran poviješću. Pogotovo zbog načina na koji se ovdje posljednjih desetljeća manipulira s tim. Iz povijesti se uzima samo ono što nekome u određenom trenutku odgovara, tako da često o nečemu možete steći jasniju sliku prema onome što se svjesno zanemaruje nego li prema onome što nam se nudi kao jedina istina. Ja...

Nakladništvo i knjižarstvo je specifična branša u kojoj je vrlo važna mogućnost izbora, šarolikost nakladničkih programa u kojem kupac ima neslućene mogućnosti izbora. Naša branša nije onaj tip koji teži za uniformiranošću i u kojem imate 5 zapravo istih jogurta pa birate koje vam se pakiranje najviše dopada. Nakladništvo teži za širinom jer ljudi žele čitati različite knjige i bez obzira na...

Nipošto ne propagiram potrošački debilizam koji je zahvatio ove krajeve. Žalosno je vidjeti mlade ljude koji konzumiraju stvari kao da ih progoni beskrajna glad, koji preuzimaju konzumiranje kao osnovni princip, a ne mišljenje, ne kreaciju. To su na neki način luđaci. Gledajući nedavni Big Brother celebrity imao sam dojam da vidim neke potrošaštvom potpuno poremećene ljude.