Prilagodbe

Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel

Razgovor ×

Razgovor • 15.03.2009.

Davor Šišović: Razlike između Istrijana i Istrana - nema

[IN MEMORIAM] Primijetio sam da prosječni čitatelji jako malo čitaju domaće pisce, da čitatelji koji ponekad uzmu domaću knjigu uopće nemaju širi pregled scene i nemaju pročitano s čime usporediti; primijetio sam zaprepastivši se da čak ni ljudi koji pišu o knjigama ne prate domaću produkciju dovoljno široko, pa čak i da hrvatski pisci skoro uopće ne čitaju jedni druge.
Razgovor • 01.03.2009.

Sanja Lovrenčić : Pišem za djecu ali se ne smatram 'dječjim piscem'

Priča "Martinovih struna" nije autobiografska. No ja jesam provela neko vrijeme živeći između Hrvatske i Njemačke pa sam u knjizi koristila neke slike i atmosfere iz svojega iskustva. U prozi, realističnoj kao i fantastičnoj, važna je autentičnost detalja, da joj to daje osobnost i uvjerljivost. Druga vrsta uvjerljivosti je dočaravanje svijesti likova. Sama, naravno, ne mogu procijeniti koliko dobro mi to...
Razgovor • 24.02.2009.

Antonija Novaković : Riječima hvatam trenutak koji mi je intimno bitan

Najljepša pjesnička figura je nazvati stvari njihovim pravim imenom. U zbirci ima puno mjesta na kojima se, stilski govoreći, još tražim, ali se nadam da kao cjelina daje dojam o onome što zapravo nastojim: riječima uhvatiti trenutak koji mi je intimno bitan, nešto kao fotografski le moment decisif. Međutim, nije mi u cilju egzibicionizam, nastojim da ono o čemu govorim rezonira s onim što se, sada i...
Razgovor • 18.02.2009.

Predstavljamo : Hrvatsko književno društvo / Valerio Orlić

Hrvatsko književno društvo je osnovano zbog snažnijeg kulturnog i književnog djelovanja te da bude posve otvorenog karaktera i lišeno ideoloških konotacija, što je nerijetko bilo prisutno na sceni domaćih književnih udruženja. Nemojte se zavaravat s tom činjenicom da je naše Društvo pribježište autorima koji nisu primljeni u institucionalna književna Društva koja uredovno lickaju državnu dudicu.
Razgovor • 10.02.2009.

Darko Macan : Mala smo zemlja pa ne možeš nego jebat' rodicu

Zaboravio sam tko je rekao "nitko te nije tjerao da pišeš, nikog nije briga što pišeš i nitko neće primijetiti ako prestaneš", ali to je vrlo dobra dijagnoza spisateljske demencije i depresije. Živeći u svijetu vlastite glave piscu je književnost (a pogotovo vlastita) ono jedino bitno te on(a) ne shvaća kako je moguće da je ostatku svijeta književnost (pogotovo njezina/njegova) tako malo bitna. Iz toga...
Razgovor • 15.01.2009.

Marinko Koščec : Pokušavam se čitateljeve intime dokopati mimo zakona tržišta

Što god napravimo da bismo promijenili svijest malo je manje isprazno nego da nastavimo i dalje kao do sada. Čini mi se potrebnim napadati ono što mi smeta, i to mi je važna motivacija za pisanje. To je vrsta napada na ono što mi izaziva nelagodu, u čemu ne želim sudjelovati ili čega se ne osjećam dio. Motivacija je prvenstveno intimna, i obračunavam se u pisanju i s vlastitim slabostima, ironiziram svoj...
Razgovor • 13.01.2009.

Predstavljamo nakladnike / agencije : Sandorf

Posao književnog agenta jest dugoprugaški, ali bitna je koncepcija i modus rada. On još nema perspektivu u domaćim izdavačkim vodama, jer, kod nas agenta doživljavaju kao nekog tko pokušava «uvaliti» nešto što pisac sam nije bio u stanju.  Mi ne predstavljamo autora prema nacionalnom ili geografskom ključu, nego pokušavamo pronaći izdavača koji traži upravo takvu literaturu. No, u obzir moramo uzeti...
Razgovor • 10.01.2009.

Irena Lukšić : Pod književnošću se počelo shvaćati sve što se napiše

Svjedoci smo stalnog snižavanja društvenih, moralnih i umjetničkih kriterija u vremenu u kojemu novac i fascinacija tehnološkim novotarijama imaju glavnu riječ. Duhovna dimenzija kao da se našla na nekom sporednom kolosijeku. Stoga smo prvih godina novoga stoljeća i tisućljeća intenzivno razmišljali o biblioteci s djelima kojima se čovjek uvijek može vraćati, u kojima može uživati kao čitatelj i...