Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel
Kritika • Piše: Vanja Kulaš • 19.01.2021.

Bettina Balaka : Golubovi iz Brna

Bettina Balaka: Golubovi iz Brna

Golubovi iz Brna Balàka Bettina

"Golubovi iz Brna" (Die Tauben von Brünn) drugi je roman Bettine Balàke, austrijske autorice srednje generacije (Salzburg, 1966), koji nam je dostupan na hrvatskom. Još 2015. godine, naime, u izdanju Hena coma dobili smo prijevod "Kasiopeje" (Kassiopeia), crnohumornog romana o složenosti muško-ženskih odnosa. Nagrađivana prozaistica, pjesnikinja i dramatičarka studirala je jezike, da bi se nakon više boravaka u inozemstvu trajno nastanila u Beču. Upravo devetnaestostoljetnom, bidermajer Beču posvećena je ova jednostavna, lijepa pa i poprilično neobična knjiga s naslovnicom kao sa starinskog porculana, identičnom u austrijskom i hrvatskom izdanju. Za nas ju je u prijevodu Andyja Jelčića u lipnju 2020. objavila izdavačka kuća Leykam international, ona koja hrvatsku publiku svako toliko razveseli probranim prijevodnim izdanjima ovdje još uvijek slabije poznate suvremene i novije austrijske književnosti.

Ukupno peti romaneskni naslov u vrlo raznorodnoj proznoj produkciji Bettine Balàke vodi nas u jedan od najstarijih bečkih becirka između Judenplatza i Grabena te slobodno rekonstruira Austrijancima iz njihove nacionalne prošlosti itekako poznat slučaj teške prijevare, odnosno krajnje zloće. Literarizacija te epizode (a bilo ih je u austrijskoj književnosti još, nedavni primjer je roman "Na nebu/Am Himmel" Anne-Elisabeth Mayer iz 2017.) iznosi se na svega stotinu i šezdeset ugodno rastresitih stranica pa bi roman šansu lako mogao dobiti i kod čitatelja koji nisu skloni povijesnim temama u gromadnim svescima. Ova fikcionalna pripovijest s uporištem u stvarnim događajima odigrava se na potezu Austrija-Češka, a isplest će se oko jedne nesretne srećke, jednog beskrupuloznog skorojevića i jedne naivne djevojke. I oko golubova, naravno, o kojima sam zgodne citate, ali i praktično korisne detalje iz romana ispisala za jednog ne baš predanog čitatelja, ali zato strastvenog golubara.

Ta prominentna lopovska storija u kriminalističkom je i psihološkom smislu sama po sebi zanimljiva, ali tu je privlačno i štošta drugo. Ponajprije prozračna preglednost rečenice, nekronološko pripovijedanje u ja-formi kroz zapažanja prostodušne, ali nimalo glupe djevojke bez roditelja koja predstavlja glas razuma u dekadentnom kaosu što ga je generirao zlotvor kojeg ona na užas (od nje informiranijeg) čitatelja dugo smatra svojim dobročiniteljem. Valja naglasiti da je vrijednosti ove knjige svakako doprinio Andy Jelčić svojim preciznim, profinjenim i sočnim prijevodnim rješenjima. Naposljetku, zavodljivom je čini sceničan i osjetilan prikaz jednog vremena koje je autorica godinama motivirano istraživala, aktivnosti od kojih se sastojala ondašnja pučka svakodnevica, znači stanovanja i golubarenja (život na mansardi, koja je imala izlaz na krov, što je bilo važno za uzgoj golubova), tumačenja snova i proricanja, čaranja i medicinski utemeljenog liječenja, igranja lutrije i kuhanja (miris Bertinog najdražeg kolača 'lomače' s tanko narezanim jabukama i kiflicama pečenima u jajima s mlijekom kao da se sretno uvukao u stranice knjige).

Autorica koja u intervjuima naglašava da su joj izuzetno bitne socijalne teme, likove za ovu prozu pronalazi na margini, pa nam opisom življenja pripadnika nižeg sloja daje negativ opće društvene slike, zanimanjem za sporedno ispisuje malu ljudsku priču u sjeni velikih zbivanja, političkih previranja i industrijalizacije. Tako se u nježnom portretiranju mlade žene ogleda vremensko-prostorna panorama, ne doduše historiografski akribično, ali kroz bogato izmaštane, a koncizno predočene svakodnevne zgode, istodobno turobne i humorne. Roman je, ne smijemo zaboraviti, i krasna posveta golubovima koje običavamo ne primjećivati ili ih pak nazivati letećim štakorima, a ovdje se o njima govori s puno poštovanja i topline, kao o dopadljivim, razumnim i korisnim pticama.

Golubovi žive u međuprostorima (…) Žive među ljudima poput duhova. (…) Golubovi su razgovorljivi, uvijek jedan drugomu imaju što reći, a ako i nemaju, razgovaraju sami sa sobom. Lijepe su to ptice, blagih očiju, plesačkog držanja i svilena perja. Oni koji su se nakon što bi naučili letjeti pokazali kao najpametniji, najsnažniji i najpouzdaniji, poučavani su da postanu pismonoše. Druge se na ptičjoj tržnici Lerchenfeldu prodavalo kao dodatak za juhu.
 

A priča je, ukratko, ovakva. Skromni uzgajivač golubova Wenzel Hüttler nakon niza opsesivnih, no redom uzaludnih pokušaja konačno osvoji na lutriji i to ne bilo kakav iznos, ali na samrtnoj postelji dobitni listić otme mu Hans, mladić iz susjedstva kojem je golubar praktički bio zamjenska očinska figura. Naglim bogaćenjem sin trafikanta i alkoholičara mijenja ime u Johann Karl von Sothen, domogne se veletrgovačkog i bankarskog miljea pa i aristokratske titule, spetlja se s lažnom groficom Niperdy, a imetak oplođuje više ili manje rafiniranim prevarama.

„Čudotvorno“ obogaćenog pokvarenjaka odjednom obuzme naoko neobjašnjiv altruizam pa odluči pomoći kćeri nesuđenog srećkovića tako što će tu djevojku nagrđenu zečjom usnom, a koja nastavlja obiteljsku tradiciju golubarenja, primiti u svoju palaču. Učini je svojom ljubavnicom, a sve, pokazat će se ubrzo, kako bi je vezao za sebe i iskorištavao njene uzgajivačke vještine u kriminalne svrhe. Berta nažalost podlegne Johannovim đavolskim manipulacijama, zaljubi se i zatrudni, a on će je siromašnu i samu na svijetu ucjenjivati budućnošću njihova sina.

O toj grozomornoj self made kreaturi koja se čitavog života prikazivala dobrotvorom nalazimo u knjizi između ostalog i ovu konstataciju: Nepovjerenje Johanna Karla prema nižim klasama dovelo je do toga da je u ophođenju s poslugom često bio iznimno strog. Čovjek koji je nekoć prodavao srećke u špelunci svog besprizornog oca, sad fenomenu igara na sreću pristupa daleko ambicioznije: s obzirom da su se uplate primale dok glasnik s rezultatima ne stigne u Beč iz Brna gdje su se u to doba provodila izvlačenja, trebalo ga je naprosto prestići, pa se beskrupulozni von Sothen dosjetio da su Bertini golubovi vjerojatno brži od glasnikovih konja.

I ta će suradnja funkcionirati sve dok Eduard Hüttler, Bertin brat, smoren neimaštinom i von Sothenovom neosjetljivošću ne ustrijeli u afektu gramzivog tiranina, a datum ubojstva navodno se poklopio s brojkama na ukradenoj srećki. Na sprovodu zloglasne figure starog Beča, krajnje moralno kompromitirane, usto i izrabljivača radnika, navodno je pjevajući rugalice slavilo preko 20.000 ljudi, ubojstvo paradigmatskog primjerka ranog kapitalizma bilo je povodom za proletersku feštu.

Pripovijest Bettine Balàke završit će ušuškavajuće, dakle - pozitivno, njezinu izmaštanu junakinju (za razliku od von Sothena i Eduarda, ona je u cijelosti plod autoričine imaginacije) ostavljamo već postariju, ali zadovoljnu i smirenu u obiteljskom krugu, i to s ovim odlomkom: Zaželjela sam da odemo na ptičju tržnicu i ondje kupimo onoliko ptica koliko mu novčanik može podnijeti. Tako smo otišli onamo i kupili nekoliko češljugara, drozdova i sjenica, jednoga slavuja, sovu, razne vrapce, vrane i štigliće, crvenoga drozda i lijepi par turskih golubova. Zatim smo jedna za drugim pootvarali vrata krletki i pustili ptice na slobodu.

Razmišljam kako dosad nisam vidjela nijednu recenziju ove knjige objavljene prije više od pola godine, a iako mi je zbog toga žao, nije mi to posve neshvatljivo. Zbog njenog 'između' određenja kao da joj je suđeno proći ispod radara: nije uže gledano žanrovska proza iako se, kako je već rečeno, oslanja na jedan policijski slučaj, nije velik historijski nego malen roman običaja i karaktera kojeg slučajno zatječemo u prošlosti. Osim toga, unatoč kontinuiranom radu i priznanjima, Bettina Balàka nije od međunarodno razvikanih književnih imena kojima je kritika jednostrano naklonjena. Tim je nužnije da se na kraju kaže sljedeće: Golubovi iz Brna kvalitetna su knjiška razbibriga, suvremeno pisan roman sa starinskim okvirom, sigurno ne od onih koji se zauvijek pamte, ali takav u koji se, ako nam je nadohvat, rado zaviruje i nakon prvog, pa moguće i jedinog cjelovitog čitanja. U nova fragmentarna pročitavanja nećemo se možda više upuštati zbog priče, ali mogli bismo zbog živahne rečenice, a posebno zbog opojne atmosfere kao s kakvog ulja iz Albertine.

Bettina Balàka

Golubovi iz Brna

  • Prijevod: Andy Jelčić
  • Leykam international 07/2020.
  • 164 str., tvrdi uvez
  • ISBN 9789533400983
  • Cijena 128.00 kn

Bettine Balàka u svojemu najnovijem romanu 'Golubovi iz Brna' odlazi do sredine devetnaestoga stoljeća i odande razvija svoju priču o Johannu Karlu von Sothenu, koji se bogatstva dokopao prijevarama na lutriji. Oko njega Balàka gradi kompleksnu, psihološki rafiniranu i atmosferski bogatu i napetu priču, čijemu razvoju uopće ne smeta to što nam je povijesna situacija sa Sothenom poznata.

– Povezani sadržaj –

– Pretraži sve članke –