Helena Klakočar : Zid Mediteran
Zid Mediteran
Ispočetka se čini kako je "Zid Mediteran" upravo ono što i sama autorica, svjesna pozicije u kojoj se nalazi i iz koje progovara, adresira u prvih nekoliko tabli – "profitiranje na jadnicima". "Jadnika" nam barem ne manjka, a ovaj je put riječ o izbjeglim masama što iz afričkih i srednjoistočnih zemalja balkanskom rutom prelaze preko Sredozemlja i nestaju negdje u Europi. Nekad u predgrađima velegradova, a nekad na dnu mora, ovisno već o nepredvidljivim padovima graha...ili barem integritetu pojedinaca iz krijumčarske mreže. Ideja "profitiranja na jadnicima" podrazumijeva, doduše, razvijeno tržište i nemalu diskurzivnu moć, a i na jednom i na drugom polju hrvatski strip ne stoji baš dobro pa se profitiranje može ostvariti jedino u kontekstu državnih ili privatnih dotacija projektu. Za sud o kvaliteti i kvantiteti tog i takvog profitiranja dovoljno je baciti pogled na godišnja izvješća nadležnog ministarstva. I onu stometarsku jahtu koju, siguran sam, Helena Klakočar skriva u nekoj jadranskoj uvali.
Maknuvši se s početka postaje jasnije kako od priče o profitiranju u nekom financijskom smislu nema ništa, a imajući na umu cjelinu stripa, upitnom postaje i ideja profitiranja na artističkoj eksploataciji tuđe muke. Strip-reportaža o humanitarnoj misiji "Triton", posvećenoj spašavanju izbjeglica ostavljenih nasred Mediterana, teško se ili nikako može odvojiti od mučnog diskursa stradanja, no eksploatacija tuđe muke i susret s tuđom mukom dva su bitno različita pristupa, a strip Helene Klakočar ni na koji način ne uranja u polje jeftine eksploatacije. Tu i tamo "Zid Mediteran" zabrazdi u retorički patos, u maniru iz nekog razloga primamljivu artističkom aktivizmu, no većinu vremena Helena Klakočar uspijeva održati višeslojni narativ kojemu su migrantska kriza i sama misija "Triton" tek slučajno odabrani simptomi dublje krize europskog prostora.
Tematski sklopovi i idejni okviri "Zida Mediterana", rođeni iz kaosa suvremenog stanja, donekle se nadovezuju na autoričin strip "Vlaga, Mraz i Sol", svojedobno objavljivan u "Zarezu" (ne računajući inicijalno utjelovljene tijekom osamdesetih) pa potom preseljen na portal "Moj Strip". Nadovezivanje ide dalje od sporadičnog korištenja istih likovnih rješenja za iste probleme i iste iskaze (možda bi se korištenje istovjetnih tabli i moglo opravdati nekom logikom autocitatnosti ili intertekstualnim spajanjem dvaju stripova u isti univerzum, no to mi se ovaj put čini nategnutim). Oba stripa zadiru u krizna žarišta suvremenog društva, no za razliku od "Vlage, Mraza i Soli" koji uvelike koristi apstrakciju i alegoriju, "Zid Mediteran" fokusira pogled na konkretnu manifestaciju krize, pri čemu se donekle ograničava, kako u dometu tako i u ambiciji.
Nemirno more
I jedan i drugi strip nonšalantni su prema klasičnom pripovijedanju, i u oba je slučaja riječ o preobrazbi "čistog" novinarskog dokumentarzima à la Joe Sacco ili Guy Delisle u nešto nalik asocijativnom realizmu, gdje se stvarnosna podloga konkretnog događaja transfomira u vizualnu metaforu gotovo manifestnog karaktera. Taj odmak od konkretnog ne ide u postmodernom smjeru rastakanja svakojakog smisla niti u posvemašnju apstrakciju nekog privatnog univerzuma - Klakočar događaj ne želi ni relativizirati niti o njemu tek informirati – već je riječ o tome da se dani svijet likovnim alatima preobrazi u mogući svijet, usidren u konkretnom, no nipošto njime i ograničen.
"Zid Mediteran" podijeljen je, uvjetno rečeno, u tri dijela. Prvim i drugim dijelom dominira dokumentaristički diskurs, dok se treći dio prepušta manifestnoj apstrakciji. U prvom i drugom dijelu crtež je još uvijek upregnut u konkretni prikaz ljudi, stvari i događaja. Od portreta autoričinih prijatelja, preko portreta članova misije "Triton" do skica sastavnih elemenata brodskog sustava i reprezentacija samog čina spašavanja. U pripovjednom smislu autorica koristi relativno jednostavno izlaganje kojim čitatelja uvodi u društvene i proizvodne uvjete nastanka stripa, kako bi pripremila temelje za fresestyle trećega dijela. U trećem se dijelu crtež oslobađa dokumentaristike, a pripovijest pripovijedanja pa se treći dio čita kao vizionarska meditacija na temu migantske krize s čijim se zaključcima i predloženim rješenjima možda i ne moramo slagati, ali im svakako ne možemo odreći ni stvaralačku euforiju, ni retoričku zavodljivost, ni likovnu bravuroznost. I dok se prva dva dijela stripa muče s pripovjednim nezgrapnostima, iznevjerenim očekivanjima i dinamiziranjem nečijeg tuđeg života po priči iz druge ruke, treći je dio u potpunosti uronjen u vlastito iskustvo, u stvaranje svijeta utemeljenog na sintezi cjeloživotnog iskustva i višedesetljetnoga suočavanja s brojnim problemima migrantskog identiteta.
Neovisno o općenitijem kontekstu društvenih nemira, radničkih demonstracija, bombaških napada i sličnih divota iz kojih izranja ovaj strip, najnovija europska priča o migracijama i egzilu u rukama Helene Klakočar ima i dodatnu dimenziju. Ta je priča nešto drugačija od one ispričane pred dvadesetak godina, kad se u sutonu Jugoslavije mali obiteljski katamaran zatekao u međunarodnim vodama, preko noći postavši brod bez matične luke. I dok se ova druga priča doživljavala na vlastitoj koži pa potom tušem utisnula u nagrađeni svezak papira, suvremena se priča doživljavala u nešto komotnijem ambijentu, u interakciji s članovima misije "Triton" i distanciranom luksuzu zainteresiranog, ali i neuključenog promatrača čiji odnos s konkretnim događajima nije bitno drugačiji od odnosa prosječnog novinara zaduženog za sporadična izvješća u nekoj vanjskopolitičkoj rubrici.
Početna zamisao "Zida Mediterana" uključivala je boravak na brodu "Andrija Mohorovičić" što bi nužno uključivalo i iskustvo s prve crte bojišnice, no birokratski uvjeti te ideje i općenita nevoljkost vojnog establišmenta za uključivanjem relativno bezimenih civila u vlastite operacije ostavila je autoricu na obzoru događanja, s kojega nije mogla ni učiniti puno više od učinjenoga. Da je ideja provedena kako je bila i zamišljena, "Zid Mediteran" bio bi bitno drugačiji, i rekao bih, daleko važniji strip no što je u konačnici ispao.
Nemirno more 2
"Zid Mediteran" nastavlja davno započetu borbu u vremenu koje ima malo ili nimalo strpljenja za empatična razmatranja ljudskih ili civilizacijskih problema. Upitna je retorička zavodljivost i diskurzivna snaga te i takve borbe, no to nije problem samoga stripa koliko same umjetnosti. Priče o egzilu i egzilantima nisu se pojavile jučer, a neće ni prestati sutra. Umjetnost je utukla desetljeća pripovijedajući o egzilu, mijenjajući aktere ovisno već o situaciji na terenu, a sa svakom novom političkom krizom čini se kako priča počinje ispočetka, kako se sva ona zabilježena, snimljena, ispjevana ili iscrtana iskustva rasplinu na vjetru, kao da nikad nisu ni postojala. Priče o migracijama i migrantima, o egzilu i egzilantima pojavit će se, u nekoj novoj formi koja možda neće imati nikakve veze s umjetnošću, u svakom idućem ciklusu lokalnih i europskih izbora, na lijevoj i desnoj strani pozornice. Ima li, uostalom, bolje platforme za skupljanje političkih poena od vanjskoga neprijatelja koji vreba iz prikrajka? Kako u nacionalne mitove nitko normalan ionako više ne vjeruje, mitovi o Drugome, k tome još začinjeni aurom zabranjene istine, funkcioniraju kao prigodna prašina bačena u oči, zbog koje se ne vidi kako kohezivnog elementa skoro da i nema.
Neovisno o spomenutim manjkavostima i neovisno o tome što u kontekstu cjelokupnog rada Helene Klakočar možda i nije riječ o najreprezentativnijem stripu, "Zid Mediteran" je važan strip, ako ni zbog čega drugoga, a ono zbog toga što se s Drugim susreće bezinteresno tj. bez jeftinog politikanstva i populističkog sentimenta. Čitat će se, u najmanju ruku, kao ogledalo vremena i kao poziv na refleksiju o vlastitom odnosu prema problemima koji su tu, ali zapravo tek imaju doći.
Zid Mediteran
- Vedis 04/2019.
- 167 str., tvrdi uvez
- ISBN 9789537679552
Izbjeglištvo i suosjećanje glavna su preokupacija najnagrađivanije hrvatske crtačice stripa. Helena Klakočar u svojim stripovima priča osobne priče, ali njezine su teme univerzalne, stoga je strip 'Zid Mediteran' objavljen i u Francuskoj, Italiji, Sloveniji i drugim zemljama.