Najbolji prijevodi u Hrvatskoj: DHKP objavio kandidate za nagradu 'Josip Tabak'
Društva hrvatskih književnih prevodilaca objavilo je popis užeg kruga kandidata za Nagradu “Josip Tabak” koja se dodjeljuje članovima DHKP-a kao nagrada za životno djelo istaknutim književnim prevodiocima koji su svojim opusom i doprinosom struci obogatili književnoprevodilačku struku u Hrvatskoj, te kao godišnja nagrada autorima najboljeg prijevoda objavljenog u prethodnoj godini u svojoj kategoriji.
Svi članovi DHKP-a mogu prijaviti po njihovu mišljenju najbolji prijevod u prethodnoj godini, u jednoj ili više kategorija, čiji su autor oni sami ili drugi član.
Kriterij dodjele ove strukovne nagrade ponajprije je kvaliteta prijevoda, pri čemu je relevantnost izvornika sekundarna u odnosu na prijevod. U svrhu što stručnije ocjene kvalitete prijevoda Upravni odbor svake godine imenuje članove povjerenstva koji su za to kompetentni svojim znanjem i stručnošću.
Imena dobitnika nagrade bit će objavljena krajem rujna na Godišnjoj skupštini DHKP-a.
Ove se godine u konkurenciji našao sveukupno 51 prijevod sa šesnaest jezika. Po kategorijama, prijavljeno je 35 beletrističkih naslova, 6 prijevoda publicistike, 6 prijevoda književnosti za djecu i mlade, 2 prijevoda poezije i jedan grafički roman.
Povjerenstvo za dodjelu Nagrade DHKP-a za životno djelo i prijevod godine za 2023., u sastavu Lia Paić (predsjednica), Marijana Janjić, Dora Jelačić Bužimski, Damjan Lalović, Lana Momirski odlučilo je da u uži krug godišnje nagrade „Josip Tabak“ ulaze sljedeći naslovi i prevoditelji_ce:
1. Francisco de Quevedo, Snoviđenja, preveo: Karlo Budor
2. Josef Škvorecký, Kukavice, preveo: Matija Ivačić
3. Carsten Jensen, Mi, utopljenici, prevela: Sandra Ljubas
4. Manu Larcenet, Grupna terapija, prevela: Petra Matić
5. Jeannette Fischer, Mržnja, prevela: Nataša Medved
6. Anja Štefan, Tristo zečeva, prevela: Anita Peti-Stantić
7. James Carter, Bila jednom kišna kap, prevela: Petra Pugar
8. David Grossman, Osmijeh kozleta, prevela: Andrea Weiss Sadeh
9. Michel Foucault, Moć psihijatrije, Predavanja na Collège de France (1973.-1974.), prevela: Maja Zorica
Kratka obrazloženja:
Kukavice
Mi, utopljenici
Mržnja
Osmijeh kozleta
1. Francisco de Quevedo, Snoviđenja, preveo: Karlo Budor
Disput, 2023.
Prevoditelj Karlo Budor istaknuo se svojim prijevodom pripovijesti Snoviđenja španjolskog klasika Francisca de Queveda. Vrsnost Budorova prijevoda leži u vrlo uspjelom i zahtjevnom zadatku prenošenja španjolskog baroknog jezika i stila koji vrve retoričkim sredstvima: dvosmislenostima, aluzijama, igrama riječi, hiperbolama u arhaičan hrvatski izričaj. Hrvatski prijevod Snoviđenja u sebi objedinjuje spoj erudicije prevoditelja i umjetničkog postignuća.
2. Josef Škvorecký, Kukavice, preveo: Matija Ivačić
Matica hrvatska, 2023.
Matija Ivačić u prijevodu Kukavica izvrsno je u hrvatski jezik prenio različite jezične i stilske registre izvornika. Brojni dijalozi u romanu između članova klape okupljene oko jazz banda preneseni su nestandardnim razgovornim idiomima u jezgrovitim i "frajerski" intoniranim replikama, dok su u dugim, razvedenima razmišljanjima, opisima i sjećanjima pripovjedača do izražaja došli prevoditeljev bogat vokabular, osjećaj za rečenicu i uvjerljivo prenošenje atmosfere te generacijskih dilema, žudnja i doživljaja protagonista. Uz to, u pojedinim epizodama romana javlja se diskretna doza tipično češkoga humora i ironije, što je u hrvatskom prijevodu znalački dočarano.
3. Carsten Jensen, Mi, utopljenici, prevela: Sandra Ljubas
Fraktura, 2023.
Prevoditeljica Sandra Ljubas iskazala se prijevodom nagrađenog romana Mi, utopljenici, kolosalnog djela od gotovo osamsto stranica u kojem se izmjenjuju epohe, dijelovi svijeta i ljudski životi. Pred prevoditeljicom nije bio lak zadatak – danski izvornik obiluje brodskom i ratnom terminologijom (do te mjere da je ovo djelo skoro moglo biti nominirano u kategoriji stručne literature), često se mijenjaju glasovi, dijalozi su čas duhoviti, čas pomalo prosti, čas nježni, a fabula na trenutke bajkovita i pustolovna, a na trenutke mučna i tužna. Prevoditeljica se u tom nemalom pothvatu mornarski spretno snašla sa svakom nedaćom na koju je naišla, dajući nam hrvatski tekst koji odražava pripovjedačko umijeće Carstena Jensena.
4. Manu Larcenet, Grupna terapija, prevela: Petra Matić
Naklada Fibra, 2023.
Petra Matić suočila se s izazovom prevođenja duhovitog, autoironičnog, neobuzdano razigranog predloška bogatog referencama, žargonom, eliptičnim konstrukcijama, skraćenim ili fonetiziranim frazama, a k tome i s dodatnim ograničenjem svojstvenim stripu, naime da jezgrovita dosjetka mora ostati jednako jezgrovita da bi stala u tzv. oblačić. Da bi ostvarila ovako vrstan prijevod, "puštala je ruku" gdje god je morala, a morala je vrlo često, jer kad bismo na suprotne prevoditeljske krajnosti smjestili strog prijevod znanstvena teksta i nadahnut prepjev poezije, prenošenje vica ili dosjetke svakako bi bilo bliže potonjem.
5. Jeannette Fischer, Mržnja, prevela: Nataša Medved
Oceanmore, 2023.
U svijetu koji se svaki dan budi malo više rascjepkan sukobima i ratovima, u neprestanoj žudnji za žrtvenim jarcima, na razini male ili velike povijesti, od silne je važnosti govoriti o mržnji, prokazivati ustaljeni obrazac počinitelj / žrtva te ponuditi način njihova nadilaženja, kao što to čini Jeannette Fischer. Nataša Medved uspješno se uhvatila u koštac s naizgled lako razumljivim i jednostavnim rečenicama. Težinu je njezina zadatka moguće sažeti ovako: koncizan, logičan i nepretenciozan stil, odmjerenost svake riječi, fraze i rečenice, kompleksnost teme i terminologije. Prevoditeljica je u svemu zadržala mjeru, što je bilo tim teže jer je riječ o “lakozapaljivoj” temi. Kao što je i autorica odvagnula svaku riječ tri puta, primjetno je da se istim načelom vodila i prevoditeljica, pronalazeći onu pravu, neobojanu semantičkim konotacijama, mimo onih koje je i sama autorica željela istaknuti. Često je pri tome riječ o internacionalizmima, svojstvenima diskurzu ove vrste, no prevoditeljica je uspješno pronašla način da uravnoteži njihovo pojavljivanje. Na kraju još preostaje reći da nas Medved, kao čitatelje, provodi kroz tekst, od početka do kraja, bez varijacija i kolebanja u ritmu, jasnoći ili točnosti.
6. Anja Štefan, Tristo zečeva, prevela: Anita Peti-Stantić
Srednja Europa, 2023.
Tristo zečeva, zbirka slovenskih narodnih bajki, u izboru Anje Štefan, oda je etnološkom pripovjedačkom blagu. Priče su objavljene na slovenskom u povodu stote obljetnice akademika Milka Matičetova, etnologa koji ih je prikupio. Prijevod Anite Peti-Stantić istaknuo se u kategoriji dječje književnosti znalačkim prijevodom karakteristika slovenskog usmenog pripovjedačkog žanra. Osobitosti usmenog koda uspješno su zadržane u prijevodu na hrvatski, sa svim svojim elementima: formulaičnost, ritam, jezik svakodnevne komunikacije. Tako cijeli dijapazon likova, uzrečica i mudrosti obogaćuje sada i hrvatski usmeni pripovjedni kod iz kojega djeca, osobito ona mlađe dobi, mogu upijati stilska obilježja hrvatskog jezika, dok im odrasli pisani tekst čitanjem pretaču natrag u usmeni.
7. James Carter, Bila jednom kišna kap, prevela: Petra Pugar
ArTresor naklada, 2023.
Razigrana znanost u rimi – tako bismo mogli opisati slikovnicu Bila jednom kišna kap – Priča o vodi. Vješto se snalazeći u kratkom ali zahtjevnom tekstu, prevoditeljica Petra Pugar u prijevodu slikovnice Jamesa Cartera čuva poetsku profinjenost izvornika te estetski dojmljivo i inventivno u hrvatski jezik prenosi eufonijske efekte, rimu i ritam, čime se istaknula u kategoriji dječje književnosti.
8. David Grossman, Osmijeh kozleta, prevela: Andrea Weiss Sadeh
Fraktura, 2023.
Prijevod Andreje Weiss Sadeh romana Davida Grossmana Osmijeh kozleta tečan je i prirodan te zadržava stilističke elemente koje je Grossman zamislio. Vješto je prevela specifične jezične konstrukcije, kako bi zvučale prirodno na hrvatskom jeziku. Psihološki profili i složenost petero glavnih likova zadržani su i u prijevodu. Kroz psihološke i emocionalne nijanse likova čitatelji dobivaju potpuni uvid u njihove unutarnje borbe i motivacije. Prevoditeljica posvećuje pažnju detaljima, što čitateljima omogućuje potpuno uranjanje u svijet koji je Grossman stvorio. Prenesen je i izraelski kulturni kontekst u kojem su smješteni radnja i likovi, čime su hrvatskim čitateljima približeni izraelska svakodnevica i društvene norme. Kvaliteta prijevoda doprinosi ukupnom užitku u čitanju i omogućava da se još više cijeni umjetnički i književni doprinos Davida Grossmana.
9. Michel Foucault, Moć psihijatrije, Predavanja na Collège de France (1973.-1974.), prevela: Maja Zorica
Mizantrop, 2023.
U ponudi prošlogodišnjih prijevoda u domeni publicistike, prijevod djela Moć psihijatrije Michela Foucaulta koji potpisuje Maja Vukušić Zorica izdvaja se po tome što je uspješno sačuvao višeslojnost izvornika koji taj zadatak ne čini nimalo lakim. Vrlina koja se od prevoditelja uvijek traži, naime istančan osjećaj za to kada autora valja precizno slijediti, a kada su promišljeni "odmaci" najbolji način da se ostane vjeran njegovoj intenciji, ovdje je stavljena na posebnu kušnju jer je jezik istovremeno znanstveno strog i stilski istančan, što naravno pridonosi dojmljivosti prijevoda koji je to uspio sačuvati.