Njemačka književnica Jenny Erpenbeck gostuje u Zagrebu i Puli
Održava se
07.-09.12.2019.
07.-09.12.2019.
Jedna od najpoznatijih njemačkih i svjetskih suvremenih književnica Jenny Erpenbeck (1967.) gostuje u Zagrebu i Puli gdje će predstaviti svoje dvije knjige prevedene na hrvatski jezik "Večer svih dana" i "Nepravilni glagoli", objavljene u izdanju Naklade Ljevak.
ZAGREB, program EUROPEA 2019.:
U subotu 7.12. u 17 sati Jenny Erpenbeck gostuje u programu Europea, u Kulturno informativnom centru (KIC).
U razgovoru sa Svjetlanom Lackom Vidulićem i prevoditeljicom Ines Meštrović dotaknut će se mnogih tema poput migrantske krize, međuljudskih odnosa, kompleksnosti suvremenog života i ostalih tema kojima se bavi u svojim djelima. Razgovor moderira Ivona Haller.
PULA, Sa(n)jam knjige u Istri:
U nedjelju, 8.12. u 18 sati autorica će uz prevoditelja Andyja Jelčića i Paolu Orlić sudjelovati u program "Otok–geto–azil", u kojem se raspravlja o novovremenoj getoizaciji slobode govora i slobode misli te o suvremenim pozicijama migranata, azila i azilanata, a otokom se bavi i kao utopijskim mjestom i paradigmom poetičnog i literarnog prostora.
U ponedjeljak, 9.12. u 11 sati Jenny Erpenbeck bit će gošća Aljoše Pužara u popularnom programu Doručak s autorom.
O autorici:
Jedna od najznačajnijih njemačkih književnica Jenny Erpenbeck rođena je 1967. godine u Istočnom Berlinu. Studirala je kazališnu umjetnost na Sveučilištu Humboldt u Berlinu, a potom glazbenu umjetnost na glazbenom konzervatoriju Hanns Eisler. U književnost ulazi 1999. romanom o starom djetetu (Geschichte vom alten Kind) kao afirmirana producentica i kazališna redateljica, koja je na velikim njemačkim i austrijskim pozornicama postavljala Monteverdijeve i Mozartove opere. Potječe iz intelektualne berlinske obitelji, roditelji su joj također bili pisci, a baka Hedda Zinner dramatičarka i ljevičarska aktivistica.
Za svoje romane je dobila brojne najuglednije književne nagrade - među ostalima Nagradu Ingeborg Bachman (2001) i Nagradu GEDOK (2004). Njezin roman "Večer svih dana" (Aller Tage Abend, 2012), dobio je nekoliko nagrada, uključujući Nagradu Hans Falada (2014) i Independent Foreign Fiction Prize (2015). Za roman "Nepravilni glagoli" (Gehen, ging, gegangen, 2015) osvojila je, između ostalih, Nagradu Thomas Mann (2016), nagradu engleskog PEN-a (2016), Nagradu Strega (2017), a 2018. uvrštena je i u širi izbor za prestižnu nagradu Booker International. Jenny Erpenbeck članica je Umjetničke akademije u Berlinu i njezine su knjige prevedene na više od 20 jezika. Osim književnosti bavi se režijom i scenskim uprizorenjima.
Mislim da moje likove progoni ono čemu se nadaju. A nada je sama po sebi greška. (J.E.)
O knjigama:
Nepravilni glagoli
Večer svih dana
O knjizi Nepravilni glagoli, preveo Andy Jelčić:
Glavni junak Richard, nedavno umirovljeni sveučilišni profesor klasičnih jezika, koji je cijeli život proveo predajući na sveučilištu, uronjen u svijet knjiga i ideja, našao se u situaciji da traži novi fokus i smisao u svojem strogo isplaniranom i navikama obilježenom životu. U središtu grada, na Alexanderplatzu, Richard otkriva novu zajednicu – šatorsko naselje što su ga postavili izbjeglice iz subsaharske Afrike, koji su u Njemačku stigli nakon pada libijskog predsjednika Gaddafija i sada ondje traže azil. Isprva nepovjerljivo i s oklijevanjem, Richard se postupno upoznaje s pridošlicama, i to mu počinje mijenjati život – počinje preispitivati vlastiti osjećaj (ne)pripadanja u gradu koji je ne tako davno dijelio svoje građane na „nas“ i „njih“. Knjiga je istodobno strastveni doprinos debati o rasi, povlaštenosti i nacionalnoj pripadnosti i prikaz nastojanja ostarjelog čovjeka da pronađe smisao u vlastitom životu.
O knjizi Večer svih dana, prevela Romana Perečinec:
Prateći pet mogućih životnih puteva i pet smrti jedne žene čiji se životni vijek proteže, ili se ne uspijeva protegnuti, tijekom dvadesetog stoljeća, Jenny Erpenbeck otkriva makinacije onog što obično nazivamo "sudbinom" – zapravo onog neobjašnjivog i neodređenog, uzajamne isprepletenosti kulture i povijesti, obiteljskih i intimnih veza.
Njezina junakinja nikad ne odraste, ugušivši se još u kolijevci. Ili možda ne? Umire kao jedno od dvoje ljubavnika. Ili ni to? Umire zbog izdaje. Dobiva visoko odličje, ili biva zaboravljena od svih. Ili možda ne? Autorica nas vodi na putovanje kroz mnoge životne puteve koje bi mogao sadržavati jedan životni vijek – započevši ga u malom galicijskom gradu negdje 1900. godine, nastavljajući ga u Beču pa u Staljinovoj Moskvi, da bi ga okončala u današnjem Berlinu. U preispitivanju utjecaja političkog i osobnog autorica daje tematski zamah jedinstvenom njemačkom narativu: vječito prisutnoj potrebi da se preispituje prošlost i uloga njemačke nacije u novijoj povijesti.