Poezija u drugom filmu – Vanda Mikšić i Vlatka Valentić

Održava se
08.12.2022. u 19h

Poezija u drugom filmu

Na posljednjoj ovogodišnjoj pjesničkoj tribini Poezija u drugom filmu koja će se u Kinoteka Baru u Kordunskoj 1, održati u četvrtak 8. prosinca u 19 sati, gošće su pjesnikinje i prevoditeljice: Vanda Mikšić i Vlatka Valentić. Obje autorice dobitnice su najvažnijih državnih nagrada za prevođenje i svojim nam prevoditeljskim umijećem posljednja dva desetljeća posreduju važna djela suvremene svjetske književnosti. 

O mjestu poezije u njihovu cjelokupnom radu vezanom za književnost, o utjecajima prevođenja na njihovo pjesništvo, o skrivenosti i neskrivenosti njihove poezije u domaćem književnom polju, te o tome kako vide hrvatsku poeziju danas, s autoricama će razgovarati voditeljica tribine Sanja Baković.

Sad sam puno mlađa Valentić Vlatka

nitko nikoga ne voli, ljubavi
samo ti se čini: jedno traži
drugo da ga izbavi, ili zabavi

a kad se nađu i kad prođu
prvi sljubovi i sukobi
tijela i duhovi prema potrebi

slože se teseralno
kao sardine u konzervi
koje se bez glave i repa

solidarno slijepe slijepe
i doliju maslinova ulja
da utope horror vacui

(Iz knjige Sad sam puno mlađa, Vuković&Runjić, 2019.)

VLATKA VALENTIĆ (1972.) rođena u Zagrebu, bavi se književnim prevođenjem s francuskog i engleskog jezika. Dvostruka je dobitnica godišnje nagrade Društva hrvatskih književnih prevodilaca “Josip Tabak” za prijevode romana Vila karabinka Daniela Pennaca (Sysprint, 2001.) i Rijeka dima Amitava Ghosha (Vuković & Runjić, 2018.). Godišnju nagradu Ministarstva kulture RH za književni prijevod “Iso Velikanović” primila je 2022. za prijevod djela Godine Annie Ernaux (OceanMore, 2021.). Zbirke pjesama Sad sam puno mlađa (2019.), Veliki bijeg (2021.) i Tajna zaključane sobe & obrnute pjesme (2022.) objavila je u nakladi Vuković & Runjić.

Diši kroz masku, diši normalno Mikšić Vanda

Fragmenti o bacanju kamena Mikšić Vanda

1
Iz sipe iscurilo je crnilo. Prelit će se po zrncima riže. Kost zabit će se među oblutke.

2
Rijetkoća donosi novu dimenziju sna, čežnje, frustracije. Donosi priče. Gustoća poravnava živote i događaje.

3
Vrijeme na otoku kaplje, ne protječe. Slaže omču do omče, preciznošću urara, bešćutnošću krvnika. Najbolje ga vidiš na kaparima što niču iz zida, i na umornom zovu cvrčka.

4 
Metro je ponovno pun. Sva su lica raznolika, sva napučena čekanjem. Poneke oči rastreseno lutaju po kožama. Kože jedina su bliskost. Poneke upiru se o slova. 

5
Penješ se po makiji. Škripi kamen. Prema vrhovima zrak postaje rijedak, opija te i dokida vrijeme. U međuprostoru prebiva priča, mit. Zvijezde tiho pjevaju i dišu.

6
Informacije, zvukovi, slike. Ne zato da postanu izbor, nego kroj. Okružuju nas predmeti, izlozi su puni knjiga, korteks obložen novčanicama. Sve je lakše putovati. 

7
Preciznim pokretom ruke mašam se za bocu i polijevam se maslinovim uljem. Polako ulazim u more.

(Iz knjige Fragmenti o bacanju kamena, MeandarMedia, 2015.)

VANDA MIKŠIĆ (1972.) rođena u Šibeniku, pjesnikinja je, prevoditeljica, znanstvenica i sveučilišna profesorica. Autorica je knjige Interpretacija i prijevod (2011), suurednica nekoliko zbornika, članica uredništva književnog časopisa Tema, te biblioteke Domaine croate/Poésie pri francuskoj izdavačkoj kući L'Ollave. U Hrvatskoj je objavila dvije knjige poezije Diši kroz masku, diši normalno (2012) i Moglo bi sve biti (2019), kao i knjigu poetskih proza Fragmenti o bacanju kamena (2015). U Francuskoj su joj objavljena tri pjesnička naslova u prijevodu (Sels; Ce temps, le nôtre; Fragments sur), knjiga pjesama Des transports napisana izravno na francuskom u koautorstvu sa Jeanom de Breyneom, te dvojezično bibliofilsko izdanje Vaisseau / Žile, u suradnji s bretonskim umjetnikom Andréom Jolivetom. Pjesme su joj prevođene i na engleski, makedonski, švedski i turski jezik. Velik broj djela prevela je s francuskog i talijanskog (proza, poezija, književna teorija, filozofija, publicistika, knjige za djecu), a prevodi i hrvatsku suvremenu poeziju na francuski. Za svoj prevodilački rad višestruko je nagrađivana.