U proljeće 1968. godine živote triju bratislavskih studenata, Štefana, Daniela i Pala, iz temelja mijenjaju turbulentni događaji uslijed liberalizacije komunističkoga režima u Čehoslovačkoj. Kroz vizuru trojice protagonista, pratimo energijom nabijenu atmosferu toga proljeća, neočekivana zbivanja te prevratničke političke događaje praćene grmljavinom tenkova.

Fokusirajući se na unutarnje, emocionalne doživljaje autentičnih povijesnih događaja, Anton Baláž je roman "Samo jedno proljeće" ispunio snažnim emocijama, a koji je ujedno i suptilna psihološka studija likova čiji se intimni, emocionalni, kao i društvenopolitički stavovi formiraju uz stvarnost političkog prevrata u pozadini.

Paralelno s temama holokausta, traume nasilne nacionalizacije i konfiskacije imovine kao i ruske okupacije Čehoslovačke, autor progovara o tabuiziranim idejama, prekršenim obećanjima, razorenim iluzijama i nadama, ali i o pronađenim ljubavima, kako među ljudima tako i spram umjetnosti, filozofije i književnosti.

Ovo je najizrazitije autobiografski obilježen Balážov roman u kojemu je ispisao nadahnutu odu vlastitoj mladosti i idealima, uz posvetu brojnim prijateljima i poznatim slovačkim umjetnicima koji imaju važne uloge u radnji romana i tadašnjim autentičnim događajima.

Anton Baláž rođen je 1943. godine u Lehoti. Slovački je suvremeni klasik i jedan od najcjenjenijih istočnoeuropskih pisaca današnjice. Premda je poznat prije svega kao romanopisac, Anton Baláž je i dramski pisac, publicist i novinar te autor nekoliko televizijskih scenarija.

Osnovna karakteristika Balážovih romana je kritičko i groteskno oslikavanje društvene svakodnevice. U većini djela on se fokusirao na oblikovanje slike totalitarnog komunističkog društva na Istoku Europe, ali je s posebnom snagom osvijetlio i holokaust slovačke židovske zajednice.

Najvažniji romani su mu: "Tiene minulosti" (1978.), "Tu musíš žiť" (1983.), "Chirurgický dekameron" (1989.), "Logor posrnulih žena" (1993.), "Kým žiješ, miluj" (1995.), "Kronika šťastnejších zajtrajškov" (1997.), "Penelopin návrat" (1998.), "Krajina zabudnutia" (2000.) i "Bohovia ročných období" (2003.).

Roman "Logor posrnulih žena" najpoznatiji je roman Antona Baláža, po kojoj je 1997. godine snimljen uspješan istoimeni film.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.