Zadnje su godine Drugoga svjetskog rata, a petnaestogodišnju Ginu Vitay otac iznenada iz udobnosti njihova budimpeštanskog doma i raskoši glavnoga grada šalje u mađarsku provinciju, u strogi internat pun namrgođenih lica. Ljutita na oca generala, tvrdoglava Gina teško sklapa prijateljstva i odbija se prilagoditi krutim pravilima škole. Jedina joj je želja pobjeći, no rat se sve više osjeća i unutar zidova internata, a pravi razlog njezina dolaska mnogo je ozbiljniji nego što joj se u početku činilo. Dok pokušava otkriti komu može vjerovati, Gina neočekivanu pomoć dobiva od tajanstvene osobe. Prema školskoj legendi, kip djevojke Abigél, koji se nalazi u vrtu, pomoći će svakome tko ga za to zamoli.

Roman "Abigél", omiljeni klasik mađarske književnosti, i danas je jednako dirljiv i relevantan kao i u vrijeme kada je prvi put objavljen. Smještajući emotivnu priču o odrastanju u povijesni kontekst Drugoga svjetskog rata, Magda Szabó istražuje teme prijateljstva, žrtvovanja, morala, bunta, hrabrosti i junačkog čina koji ne mora uvijek biti otvoren i javan.

Od svih romana Magde Szabó "Abigél" zaslužuje najšire čitateljstvo. Ovo je sjajno napisana pustolovna priča.
Tibor Fischer, književnik

Autorica vješto stvara napetost, često služeći se profinjenim, izražajnim pripovjednim stilom… ovo je roman razorne moći.
Mika Ross-Southall, Spectator

Ovaj zarazni roman o odrastanju… zabavan je i užitak ga je čitati. Gina Vitay, tvrdoglava i razmažena glavna junakinja, podsjeća na Emmu Jane Austen.
Publishers Weekly

Napeta, intimistička pripovijest sjajno opisuje mladenačku nedužnost uhvaćenu u smrtonosnu klopku… Čarobnjakinja Magda Szabó na trenutak razotkriva vrijeme, povijest i ljudsko ludilo promatrane bistrim dječjim pogledom.
Anna Mundow, The Wall Street Journal

Magda Szabó kreće se strpljivošću analitičara i dopušta likovima da iscrtaju oblik njezinih rana i usmjere njezino iscjeljenje.
Peter Kuras, Times Literary Supplement

Tajne se u ovom romanu razotkrivaju postupno, a rezultat je majstorsko djelo prožeto napetošću.
Becca Rothfeld The New York Times Book Review

Magda Szabó (1917. – 2007.) najznačajnija je mađarska književnica 20. stoljeća. Za života je objavila više od pedeset književnih djela: romana, drama, zbirki pjesama, studija i eseja te filmskih scenarija. Rođena je u Debrecenu, gdje je studirala latinski i mađarski jezik na Sveučilištu Lajos Kossuth. Odmah po završetku studija, četrdesetih godina 20. stoljeća, počela je predavati u djevojačkim školama u Debrecenu i Hódmezővásárhelyju, a potom se, između 1945. i 1949., zaposlila u Ministarstvu religije i obrazovanja.

U književnosti se javila 1947. zbirkom pjesama "Bárány" (Janje), a već za sljedeću zbirku pjesama, "Vissza az emberig" (Povratak ljudima), dobila je 1949. prestižnu književnu nagradu, koju joj je tadašnji staljinistički režim oduzeo odmah nakon dodjele, zabranivši joj sav daljnji književni rad, a ubrzo potom dobila je otkaz u Ministarstvu.

Svoj prvi roman "Freskó" (Freska) objavila je tek 1958. godine, a godinu dana kasnije i roman "Az őz" (Srna), kojim je postigla velik uspjeh kod mađarskih čitatelja. Do kraja života objavila je dvadesetak romana (više od polovice doživjelo je ekranizaciju), a među poznatijima su "Pilátus" (Pilat, 1963.), "Abigél" (Abigajila, 1970.), "Staromodna pripovijest" (Régimódi történet, 1977.), "Vrata" (Az ajtó, 1987.) i "Für Elise" (2002.).

Djela su joj do danas prevedena na više od 40 jezika, a dobila je i mnoga znamenita književna priznanja; među njima i „Kossuth“ (1978.), najvažniju mađarsku kulturnu nagradu. Za roman "Vrata" (preveden na trideset četiri svjetska jezika), dodijeljena joj je prestižna francuska književna nagrada „Femina“ za strane pisce (2003.).

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.