U Hrvatskoj ne postoji općenit leksikon koji bi bio posebno posvećen ženama.

U naslovu ovog Leksikona dva termina valja posebno objasniti. Prvo, tko su "znamenite žene"? Kriterij za kojim smo ovdje posegli odnosi se na žene koje su se na neki način utjecale, istaknule i/ili ostavile neki trag u područjima u kojima su djelovale, bile to znanstvene, umjetničke, političke, društvene ili religijske djelatnosti. Naravno, poznata je (i djelomično obrađena) stvar da je pogotovo u prošlosti bilo mnogo anonimnih ili jedva poznatih žena koje su svojom požrtvovnišću utjecale na događaje i ljude oko sebe, no one zbog leksikonske naravi ove knjige ne mogu biti uvrštene ovamo.

Drugi je termin "Hrvatske". Kriterij kojim smo se ovdje vodili jest uključivanje u ovaj Lekskon onih žena koje su rođene i djelovale u Hrvatskoj, Hrvatica koje su djelovale u inozemstvu, žena koje su roditeljskim porijeklom Hrvatice a djelovale su u Hrvatskoj i/ili inozemstvu te strankinje koje su djelovale u Hrvatskoj i svojim djelovanjem pridonijele kulturnom, znanstvenom, političkom i religioznom životu u Hrvatskoj.

Zbog osjetljivih nacionalnih i teritorijalnih pitanja oba ova kriterija kao i izbor žena uvrštenih u ovaj Leksikon prema ovim kriterijima može postati predmetom propitkivanja. Stvari se još kompliciraju i time što u mnogim slučajevima podatci nisu sigurni i nedvojbeni tako da nova saznanja i informacije mogu utjecati na sadržaj i izbor žena uvrštenih ovamo. Autori su otvoreni prema svakom konstruktivnom prijedlogu koji bi mogao poboljšati ovaj Leksikon.

Terminus post quem non smo odredili 31. prosinca 1929: ovamo smo uvrstili žene rođene do tog termina i koje su svojim životom djelovale većinom 20. stoljeća.

Autori ovog Leksikona nisu istupali ni iz koje ideološke, religijske ili političke pozicije. Cilj nam je ponuditi što je moguće objektivniji popis žena koje su svojim životima i djelatnostima zadužile Hrvatsku.

Pri izradi ovog Leksikona služili smo se mnogim izvorima, od postojećih enciklopedija i leksikona, do stručnih i znanstvenih članaka te naposljetku interneta i privatnih izvora onoliko koliko su nam oni bili dostupni. Nismo posebno označavali izvore za svaku pojedinu ženu, već smo popis literature stavili na kraj. U pojedinim slučajevima nailazili smo na konfliktne informacije i u tim smo se slučajevima vodili onim izvorima koje iz stručnog i znanstvenog očišta možemo smatrati pouzdanijima.

Uz ime i godine rođenja i smrti navodimo i kratak životopis s najvažnijim momentima iz njihova života kao i najznačajnijim radovima i djelatnostima.

(autori)


***

Luka Boršić rođen je 1972. godine u Zagrebu gdje je završio osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje. Diplomirao je klasičnu filologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i filozofiju na Internationale Akademie fur Philosophie u Lichtensteinu.

Doktorirao je 2001. godine tezom Scio menihilscire - Paradoxon Socraticum na Internationale Akademie fur Philosophie i 2010. godine tezom Renesansne peripatetičke rasprave na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu.

Godine 2013. objavio je knjigu "Renesansne polemike s Aristotelom: Nizolio - Petrić - Mazzon".

Ivana Skuhala Karasman rođena je 1975. godine u Varaždinu gdje je završila osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje. Diplomirala je filozofiju i kroatologlju na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu gdje je 2011. godine doktorirala tezom Predviđanje u srednjovjekovnoj i renesansnoj prirodnoj filozofiji (u djelima H. Dalmatina, F. Grisogona, J. Dubrovčanina).

Godine 2013. objavila je knjigu "U potrazi za znanjem o budućem: Predviđanje u srednjovjekovnoj i renesansnoj prirodnoj filozofiji - H. Dalmatin, F. Grisogono i J. Dubrovčanin".

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.