Monografija o najstarijim izvorima hrvatske glazbe predstavlja premijerni sustavni prikaz pergamenih rukopisa koji svjedoče glazbenu kulturu povijesnih hrvatskih zemalja u srednjemu vijeku u periodu od 11. stoljeća do kraja 16. stoljeća. Riječ je o liturgijskim i glazbenim kodeksima pisanim na latinskom jeziku, karolinškim pismom, goticom ili beneventanskim pismom i notiranim različitim tipovima srednjovjekovih glazbenih notacija. Nastali su u inozemnim, ali i u hrvatskim skriptorijima na narudžbu i poticaj lokalnih eklezijastičkih centara (redovničkih ili dijecezalnih). Ovi rukopisni glazbeni izvori svjedoče temelje hrvatske glazbene pismenosti i onodobnu pripadnost hrvatskih povijesnih zemalja crkvenom obredu zapadne, Rimske crkve. 

Autorica u komparativnom kontekstu srodnih europskih glazbenih liturgijskih rukopisa donosi pregled povijesti gregorijanskog korala (cantilene romana, cantus romanusa), Beneventanskog pjevanja te glagoljaške pjevane tradicije hrvatske obale. Riječ je o najnovijim rezultatima istraživanja hrvatskih i njemačkih, južnotalijanskih te mađarskih izvora liturgijsko-crkvene glazbe kroz otkrića njihova stvarnog eklezijastičkog porijekla i identiteta koji su do danas u većem broju bili tek naslućivani ili sporadično poznati. Autorica je u posljednje četiri godine kao voditeljica istraživačkog tima interdisciplinarnog projekta Cromuscodex70 istražila do sada nepoznate aspekte glazbenih kodeksa hrvatskih regija i stekla nove uvide u originale rukopisa i njihove karakteristike, radom na terenu te novim arhivskim istraživanjima. Upravo iz originala samih rukopisnih izvora autorica rekonstruira povijest glazbe svake pojedine hrvatske regije, ali i zvukolike njezinih crkvenih središta, od sjevera, biskupije Zagreb, preko franačke Istre (Akvileje), do južnih obalnih središta: Pule, Osora, Zadra, Splita, Dubrovnika i Kotora. Većina je rukopisnih izvora na temelju kojih se gradi kulturološki, ali i primarno medievističko muzikološki narativ ove knjige pohranjena u crkvenim arhivima Hrvatske, no dvadesetak kodeksa se danas čuva u Bodleian library u Oxfordu, Mađarskoj nacionalnoj biblioteci, Bayerische Staatsbibliothek u Münchenu, Apostolskoj biblioteci u Vatikanu, Jean P. Getty Muzeju. Te je glazbene izvore autorica osobno proučila, tako da je stil koji odlikuje ovu knjigu narativ istraživača-tumača koji temeljito poznaje izvore o kojima piše. 

Glazbeni i liturgijski kodeksi koji su tema monografije "Glazba povijesnih hrvatskih zemalja u srednjemu vijeku" predstavljaju najraniji sloj hrvatske pismenosti, liturgije i glazbe. 

Muzikologinja prof. dr. Hana Breko Kustura, članica je suradnica HAZU-a u Razredu za glazbenu umjetnost i muzikologiju. Zaposlena je u Odsjeku za povijest hrvatske glazbe HAZU, u  zvanju znanstvene savjetnice. Naslovna je redovita profesorica na Muzičkoj akademiji u Zagrebu i profesorica na doktorskom studiju hrvatske kulture i predmoderne povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Članica je Međunarodnog muzikološkog društva (IMS-a), HMD-a i redovita članica HDS-a. Do 2017 do 2021. bila je voditeljica  interdisciplinarnog projekta CROMUSCODEX70 o hrvatskoj liturgijskoj glazbi u europskom kontekstu, gdje surađuje sa suradnicima Sveučilišta Harvard, Scholom cantorum basiliensis iz Basela i Julius-Maximilian Institutom za muzikološka istraživanja u Würzburgu. Dobitnica je Nagrade HGZ-a 1993, Nagade HAZU za najviša znanstvena postignuća na području muzikologije 2004. godine, osobne Nagrade grada Sinja za područje glazbene kulture, a 2019. je za svoj muzikološki rad odlikovana od strane predsjednice Republike Hrvatske Redom hrvatskoga pletera.

Autorica je četiriju znanstvenih knjiga i 60 izvornih znanstvenih radova. Dugogodišnja je suradnica Hrvatskoga radija, u emisijama ciklusa Odabirano (urednice Ive Lovrec Štefanović) i Tragom glazbe (urednice Gordane Krpan).

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.