Nekoliko godina u kasnim devedesetim prošlog stoljeća, Rumena Bužarovska je živjela u Phoenixu, Arizona. Više od dvadeset godina kasnije odlučila je da se vrati tamo i vidi koliko se taj njen svijet promijenio. Njen? Da, svijet njenog djetinjstva, s kojim je povezuju autentični mirisi i konkretna sjećanja. Rezultat tog povratka je knjiga "Nakon Boga, Amerika".

U formalnom smislu ovo je hibrid u kojem se miješaju memoar i lični esej, putopis i pripovijetka. U pitanju je dnevničko bilježenje koje prati njezino putovanje po jugu Sjedinjenih Država, od Arizone do Key Westa na krajnjem jugu Floride, a onda malo i na sjever do Georgije u ritualnoj posjeti farmi na kojoj je živjela Flannery O'Connor, američka spisateljica koju je Rumena prevodila na makedonski.

Pisana duhovito i vehementno ova americana spada u najbolje od svoje vrste, u duhu eseja Joan Didion, ali u svom opisu kulturnih i političkih anomalija današnje Amerike Bužarovska zadržava otrežnjujući i nepotkupljivi pogled sa strane, onaj makedonski ili balkanski, oslobođen svih iluzija o današnjem svijetu.

Semezdin Mehmedinović

Rumena Bužarovska (1981., Skopje) je autorica zbirki kratkih priča "Žvrljotine" (Čkrtki, Ili-ili, 2007.); "Osmica" (Osmica, Blesok, 2010.), "Moj muž" (Mojot Muž, Blesok, 2014.; Ili-ili 2015.) i "Nikamo ne idem" (Ne odam nikade, 2018.) te studije o humoru u suvremenoj američkoj književnosti "Što je smiješno: teorije humora primijenjene na kratku priču" (Blesok, 2013.).  S engleskoga na makedonski prevela je djela Lewisa Carrolla, J.M. Coetzeeja, Trumana Capotea, Charlesa Bukowskog i Richarda Gwyna. Profesorica je američke književnosti na Sveučilištu u Skopju. Priče su joj prevedene i uvrštene u engleske, njemačke, hrvatske, srpske, bugarske i francuske antologije i časopise. 

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.