U prvoj posthumnoj knjizi Vesne Krmpotić "Izgubljeni biser, nađeni biser, biser: Antologija jednog putovanja u sebespoznaju" otvara se pred nama intiman portret umjetnice, satkan od promišljanja, sjećanja, poezije i uvida duboko ukorijenjenih u njezin raskošan opus, istodobno razveden i raznolik, prepoznatljiv i jedinstven. Prozna knjiga puna poezije s lakoćom spaja svakodnevno s onim uzvišenim, slika osjećaje i misli jezikom koji srce prepoznaje.

"Izgubljeni biser, nađeni biser, biser" svojevrsna je autobiografska antologija Vesne Krmpotić. Riječ je o jedinstvenom spoju duboko proživljenih proznih i poetskih zapisa koji čine tapiseriju unutarnjeg i vanjskog hodočašća kroz koje se iscrtava autoričin stvaralački put.

Vesna Krmpotić vodi čitatelja nježnim, ali odlučnim korakom – od prizora svakodnevice do trenutaka duhovne ekstaze i samospoznaje. Ova trilogijska biserna ekstaza, simbolički odražava zrenje svijesti, gdje vanjski svijet postaje ogledalo unutarnjih istina.

Pogovor je napisao Zdravko Zima – književni kritičar, esejist i dugogodišnji Vesnin prijatelj – dok knjigu zaokružuje autoričina ranija kronologija života, kao dodatni čin njezine duhovne i književne ostavštine.

Ova je knjiga iskreni osvrt na život proživljen kroz Riječ, poetično, lucidno i beskompromisno poniranje u vlastito stvaranje.

Hrvatska autorica, pjesnikinja, prozaistica i prevoditeljica Vesna Krmpotić rođena je 17. lipnja 1932. u Dubrovniku. Nakon svršetka studija u Zagrebu živjela je u Indiji, Egiptu, SAD-u i Gani da bi se napokon skrasila u Beogradu gdje je živjela do smrti, 21. kolovoza 2018.

Diplomirala je psihologiju i engleski jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a bengalski jezik na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u New Delhiju. Pjesnikinja je, prozna spisateljica i prevoditeljica. Radila je kao urednica u Literarnoj redakciji Radija Zagreb, zatim kao urednica u "Prosvjeti" i "Globusu" te u Kulturnoj redakciji Beogradskoga radija. Na studijskom boravku u Indiji bila je od 1962. do 1964., a nakon toga kao profesionalna književnica uglavnom živi u Beogradu. 

Objavila je brojne zbirke poezije i brojne eseje, putopise te prozna djela od kojih su najpoznatija "Hiljadu lotosa" (Beograd 1971., 3. izd. 1987), "Košulja sretnog čovjeka" (Beograd 1986., Zagreb 1987.), "Brdo iznad oblaka" (Zagreb 1987., 6. izd. 2000), "Bhagavatar" (Ljubljana 1990., 1991., Zagreb 2005), "Tisuću lotosa" (Zagreb 1994) i mnoge druge…

Autorica je najveće pjesničke zbirke u svjetskoj književnosti "108 x 108", koja sadrži 11 664 pjesme. 

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.