Da bi te pronašla prava priča (bajka, basna, legenda, anegdota), da bi ju čula, prepoznala, povela ju kući, da bi u njoj uživala – za to treba sedam živih života i devet neumornih ophoda oko matere Zemlje. Za to trebaju mnoge godine odricanja i raskoši, mnogi gradovi, podzemlja, samoće, gubici, mnogi taj očaj, i sumnja, i smutnja. Kad se osvoji pregršt takvih priča, to je kao da se osvoji čvrst, čist, nepropadljiv život.

Meni su ove priče produbljenje slutnje, traženja, žrtve, obmane, zajednosti, ropstva, uzdanja, ljubavi, slobode, žudnje, vjere, hrabrosti, spokoja, smijeha, samospoznaje – one su šiknule odasvud, iz mnoštvenoga ljudskog vremena i prostora, zagonetne od svoje ljepote i punine, i stoje – kako reče Ujević – »kao pružene ruke«.

One govore jezikom tajnih znakova – obraćaju se mitu i poeziji od kojih smo suštinski sazdani. One te mogu ponijeti u naručju, kao da si im dijete ili nevjesta; možeš ih zagrliti, kao da si im majka ili razdragani prijatelj. Bilo da je naručje ili zagrljaj, to je uvijek upoznavanje sa sobošću – s vlastitim duhom.
Vesna Krmpotić

Izabrala, najvećim djelom prevela i prepričala Vesna Krmpotić.

Hrvatska autorica, pjesnikinja, prozaistica i prevoditeljica Vesna Krmpotić rođena je 17. lipnja 1932. u Dubrovniku. Nakon svršetka studija u Zagrebu živjela je u Indiji, Egiptu, SAD-u i Gani da bi se napokon skrasila u Beogradu gdje je živjela do smrti, 21. kolovoza 2018.

Diplomirala je psihologiju i engleski jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a bengalski jezik na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u New Delhiju. Pjesnikinja je, prozna spisateljica i prevoditeljica. Radila je kao urednica u Literarnoj redakciji Radija Zagreb, zatim kao urednica u "Prosvjeti" i "Globusu" te u Kulturnoj redakciji Beogradskoga radija. Na studijskom boravku u Indiji bila je od 1962. do 1964., a nakon toga kao profesionalna književnica uglavnom živi u Beogradu. 

Objavila je brojne zbirke poezije i brojne eseje, putopise te prozna djela od kojih su najpoznatija "Hiljadu lotosa" (Beograd 1971., 3. izd. 1987), "Košulja sretnog čovjeka" (Beograd 1986., Zagreb 1987.), "Brdo iznad oblaka" (Zagreb 1987., 6. izd. 2000), "Bhagavatar" (Ljubljana 1990., 1991., Zagreb 2005), "Tisuću lotosa" (Zagreb 1994) i mnoge druge…

Autorica je najveće pjesničke zbirke u svjetskoj književnosti "108 x 108", koja sadrži 11 664 pjesme. 

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.