Želja za majčinstvom pretvara se u nemilosrdnu bitku – s vlastitim tijelom, društvenim očekivanjima i hladnim mehanizmima sustava. Kada glavna junakinja, suočena s neplodnošću, odluči posvojiti dijete iz Afrike, njezin se svijet raspada pod teretom predrasuda i birokratskih apsurda. Prijatelji se udaljavaju, svakodnevica postaje niz iskušenja, a majčinstvo – umjesto dara – pretvara se u poligon za dokazivanje i preživljavanje.

Gertraud Klemm oštro, ali i duboko suosjećajno, raskrinkava društvo koje žene procjenjuje prema njihovu tijelu i ulozi majke. Njezina proza, istodobno bijesna i poetska, secira mitove o roditeljstvu, normama i ženskoj ulozi s preciznošću kirurga i snagom pjesnika. "Majka na papiru" je roman o boli, otporu i hrabrosti da se živi mimo očekivanja – i o tihoj revoluciji koja počinje iznutra.

U aktualnoj raspravi o frustriranim majkama [Klemm] zauzima posve jedinstven ton.
Bettina Ruczynski, Sächsische Zeitung

Poseban ton Gertraud Klemm prenosi poruku strastvenog manifesta ravno u srce.
Brigitte

Kad Gertraud Klemm zaviri u ponore ženskog iskustva, možete biti sigurni da ćeiz toga proizaći gnjevom kipući, snažan i očaravajući tekst.
Fatma Aydemir, Taz

Jezik je precizan i iznimno sažet. Sveden na samu bit, a ipak snažno poetičan. O alternativnom roditeljstvu koje privatno pretvara u političko.
Astrid Schwarz, FM4

Radikalnim i uvjerljivim jezikom pripovijeda o stigmatizaciji i strahu od neuspjeha.
Sophie Weilandt, ORF ZIB

Napet, gust pripovjedni tekst u kojem neprestano izbijaju oštre spoznaje, sabijene u dojmljive metafore i britke formulacije.
Christian Schacherreiter, Wiener Zeitung

Kada Klemm, kao pronicava promatračica, ustaje protiv komformističkog ponašanja, jezika priručnika i birokratskih apsurda, njezin je ton nemilosrdan i analitičan. Njezina literatura djeluje kao kritika ukorijenjenih misaonih obrazaca koji se, iz puke navike, više i ne propituju.
Uschi Loigge, Kleine Zeitung

Gertraud Klemm (Beč, 1971.) suvremena je austrijska spisateljica. Po struci je biologinja, a danas se isključivo bavi pisanjem i aktivizmom. U svojim romanima istražuje različite fasete bivanja ženom u suvremenom svijetu. Dosad je objavila pet romana, knjigu eseja, dnevničke zapise i zbirku kratkihpriča.

Za tekst Ujjayi 2014. dobila je nagradu „Ingeborg Bachman“, roman "Aberland" donio joj je nominaciju za „Deutscher Buchpreis“ (2015.), a roman "Herzmilch" ponio titulu najboljeg romanesknog debija (2015.) te je nominiran za EUPL. Među nagradama treba istaknuti i austrijsku nacionalnu „Outstanding Artist Award für Literatur“ (2020.) te nagradu „Ernst Toller“ (2021.), kojom se odaje priznanje politički angažiranim autorima, za koju je ponajzaslužniji njezin posljednji roman "Hippocampus", objavljen 2019.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.