Beškerova nova knjiga odaje i objedinjuje karakteristike raznih stavova i pristupa. Već u samu naslovu prisutno je priznanje: za mnoge pojave u jeziku i pismenosti nemamo gotovih odgovora ili pak ne možemo prihvatiti one koji nam se žele nametnuti; suočavamo se stalno s „dvoumicama" kakve nam autor knjige podastire ili na koje nas upozorava...

***

(...) U povijesnom presjeku, Beškerovi tekstovi, među kojima ima i dosta dosad neobjavljenih, oslikavaju jezičnu, duhovnu i političku situaciju u hrvatskim medijima, ali nam, često i na veoma duhovit način, pokazuju da ni druge zemlje, poput Italije ili Francuske, nisu pošteđene sličnih problema. S druge strane, autorova strast prema etimologiji – koja nam na stranicama “Filoloških nedoumica” otkriva daleko širu paletu zanimljivih pojmova od “sanske koze” ili “kajgane Svetog Petra” – može biti od velike koristi svakome tko se u svom radu na ovaj ili onaj način služi jezikom, primjerice, prevoditeljima ili – što da ne? – novinarima.

Uvršteni tekstovi, ističe autor u zaključnoj napomeni, nisu mijenjani, a izbačeno je tek poneko ime ili opaska koje nije relevantna ni po gledišta ni po argumente. Šteta je jedino što kod pojedinih tekstove, uz godinu njihova nastanka, nema i drugih podataka, poput medija u kojem su objavljeni, jer bi to svakako dalo dodatan doprinos cjelovitijoj slici o posljednjih deset i više godina hrvatske jezične debate. Bilo kako bilo, “Filološke nedoumice”, pisane iz vizure nepristranog, no nadasve kompetentnog promatrača, ne bi trebale biti lektira samo za jezikoslovnu struku – gdje će zacijelo polučiti i poneki uzdah nezadovoljstva – već prije svega za tzv. laike, čije se svakodnevice jezik i njegove nedoumice ipak najizravnije tiču.

(iz recenzije Borisa Perića)

Inoslav Bešker (Zagreb, 1950.) filolog je i novinar raznovrsnih interesa, među kojima su mediteranistika, morlakizam, odnosno antropologija religije. Rodom je iz Splita, gdje je proveo formativne godine i maturirao u Klasičnoj gimnaziji. Na Sveučilištu u Zagrebu diplomirao je sociologiju (kao B-predmet) i magistrirao novinarstvo, na Sveučilištu u Milanu doktorirao je poredbenu slavistiku. Znanstveni je savjetnik u filologiji, a viši znanstveni suradnik u informacijskim i komunikacijskim znanostima. Novinar je od 1967. godine, a dopisnik iz Rima od 1989. 

Svestrani Bešker profesor je južnoslavenskih jezika i književnosti u Italiji 1996. – 2013. (L’Orientale u Napulju, La Sapienza u Rimu, Alma mater u Bologni), a slavenskih književnosti i kroatistike u Hrvatskoj od 2009. (naslovni redoviti profesor na Sveučilištu u Splitu od 2013.). Uz to profesor je komunikacijskih znanosti na Sveučilištu u Dubrovniku i kodirektor godišnje Međunarodne konferencije o novinarstvu i informacijskoj tehnologiji u Dubrovniku (IUC). 

Objavio je znanstvene knjige i ine radove u svakome od svojih znanstvenih područja te više od 30 000 različitih novinarskih priloga. Dobitnik je više nagrada, među kojima su Kiklop (za Filološke dvoumice), Otokar Keršovani (za životno djelo u novinarstvu), Otto von Habsburg i Joško Kulušić (za promicanje ljudskih prava).

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.