«Prvo šišanje» pripovijetka koja je napisana 1970., a objavljena 1976., prva je u nizu proza kojima je Bohumil Hrabal opisao Nymburk, gradić u kojemu je proveo djetinjstvo. U središtu događanja je Maryška, vesela, dinamična i lakomislena mlada žena koju njezin ozbiljni muž Francin, upravitelj pivovare, uzaludno pokušava obuzdati. Kad k njima dođe Francinov brat Pepin, u kratki posjet koji će potrajati nekoliko desetljeća, Maryška u njemu pronalazi zanimljivog sugovornika i partnera za razne ludorije, među kojima je i penjanje na dimnjak pivovare.

A kad u gradić stigne prvi radio, Maryška zaključuje da je došlo vrijeme za skraćivanje suknje i kose... Premda je priča ispričana iz perspektive Hrabalove majke Maryške, idilični gradić i tajanstveni prostori pivovare viđeni su očima djeteta koje u običnim, svakodnevnim stvarima i događajima neprestano otkriva čarolije.

Godine 1981. «Prvo šišanje» je ekranizirao Jiry Menzel.

***

Bohumil Hrabal, rođen 1914. u Brnu, jedan je od najvećih i najosebujnijih europskih pripovjedača druge polovice 20. stoljeća. Svoj književni rad počinje još 30-ih godina u krilu češkoga nadrealizma poezijom koja je publicirana tek u Sabranim djelima 90-ih godina. Šezdesetih objavljuje zbirke pripovjedaka: «Biser na dnu», «Pabitelji», «Plesni tečaj za stanje i napredne», «Moritati i legende», «Oglas za kuću u kojoj više ne želim živjeti»... Sedamdesete godine obilježava velika stvaralačka aktivnost koja iznjedruje nekoliko iznimnih proza; «Postignuće», «Gradić gdje je vrijeme stalo», «Prebučna samoća», «Dvorio sam engleskoga kralja», «Nježni barbar»... Svoje pripovjedno stvaralaštvo praktički zaključuje s trilogijom «Pirovanje», «Vita nuova», «Praznine» te esejistikom, feljtonistikom i drugim žanrovski teško odredivim tekstovima («Čarobna frula», «Pisma Dubenki»...).

Dužom, donekle netipičnom novelom «Strogo kontrolirani vlakovi» doživljava svjetsku slavu, a istoimeni film J. Menzela nagrađen je Oscarom. Stanovito vrijeme radio je teške fizičke poslove, među ostalim na željeznici, u rudniku, željezari... Umro je 1997. godine u Pragu pri, čini se, namjernom padu s bolničkog prozora.

Bohumil Hrabal jedan je od najcjenjenijih europskih pripovjedača druge polovice 20. stoljeća. Naslanjajući se na bogatu tradiciju češke književnosti Hrabal je izgradio vlastiti književni svijet iz kojega je otišao na najpoetičniji mogući način. Svojim je romanima, novelama i pričama utjecao na mnoge generacije pisaca, ali i na svoje vjerne čitatelje širom svijeta.

Svoj književni rad započinje 30-ih godina prošlog stoljeća objavljivanjem poezije, a stihovi nastali tih godina objavljeni su tek 60 godina kasnije u «Sabranim djelima». Nakon što je dugo koristio formu kratke pripovijetke, tijekom 70-ih stvara svoja najbolja prozna ostvarenja, i upravo to razdoblje predstavlja vrhunac njegova stvaralaštva. Tada nastaju njegovi briljantni romani, danas klasici češkog modernizma: «Postignuće», «Gradić gdje je vrijeme stalo», «Prebučna samoća» i «Dvorio sam engleskog kralja», «Nježni barbar»...

Svoje pripovjedno stvaralaštvo praktički zaključuje s trilogijom «Pirovanje», «Vita nuova», «Praznine» te esejistikom, feljtonistikom i drugim žanrovski teško odredivim tekstovima («Čarobna frula», «Pisma Dubenki»...). Dužom, donekle netipičnom novelom «Strogo kontrolirani vlakovi» doživljava svjetsku slavu, a istoimeni film J. Menzela nagrađen je Oscarom.

Hrabal, iako je cijeli život proživio na samoj granici društvene margine i literarne (i)legale, uvijek je odlučno odbijao bilo kakvo svrstavanje među posvećene patnike socrealističkih (ne)vremena. Podjednako je gajio zazor prema vlasti kao i prema disidentskim krugovima; smatrao ih je ljudima iste političke realnosti, podjednako zatrovane ideologijom i nesposobne da istinski “zavire” s onu stranu dobra i zla, ograničene uskogrudnim filozofijama koje su ispovijedali.

Umro je 3. veljače 1997. godine u Pragu pri, izgleda, namjernom padu s bolničkog prozora s kojeg je hranio golubove.

Više: Zarez

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.