Crnjo je glup, neuko govori, lijen je, ne osjeća bol, nije ljudsko biće; crnjo mora paziti da se oni uvijek osjećaju nadmoćno; crnjo se ne smije smijati i razgovarati s drugim crnjom; crnji će biti bolje kad ode u raj, u kojem će završiti jer će ga oni linčovati, objesiti, bičevati, premlatiti, izgladniti, silovati…

Percival Everett napisao je subverzivnu priču o zatomljenoj povijesti, koja zapravo nije u davnini: ropstvo, rasizam, diskriminacija sveprisutni su u današnjici. „James“ je bolno aktualan, premda je napisan prema Twainovu djelu „Pustolovine Huckleberryja Finna“, objavljenom prije gotovo stoljeće i pol. No Everett je napravio kopernikanski obrat: rob Jim nam pripovijeda o svome bijegu, nevoljama i opasnostima, stjecanju spoznaja o sebi, identitetu i snazi da se pobuni. Huck, dobrodušni dječarac, sad je samo pratnja Jimu na Mississippiju.

Kad se priča odvoji od izvornika, izroni onomad prešućeno: što znači preživjeti kao rob, kako se dostojanstveno oduprijeti dehumanizaciji i steći samosvijest. Jim je pismen, načitan, razgovara s Rousseauom, Voltaireom i Lockeom o etici, pravu na osobnost, na vlastiti glas i gnjev koji će ga voditi.

U duhu Hemingwayeve tvrdnje da iz Twainova romana proizlazi cijela moderna američka književnost, Everett danas postavlja još strože kriterije izvrsnosti u remek-djelu iznimne humanosti.

Iz medija:

Nemilosrdan i suosjećajan, prekrasan i brutalan, istodobno tragedija i farsa, ovaj briljantni roman nanovo ispisuje književnu povijest kako bi nam omogućio da čujemo glasove koje je dugo potiskivala. - Hernan Diaz

James je duhovit i zastrašujući, briljantan i neodoljiv. Ispričavši priču o Jimu umjesto o Huckleberryju Finnu, Percival Everett donosi snažnu i nužnu korekciju kako književnosti, tako i povijesti. - Ann Patchett

James donosi napetu priču koja se čita u dahu, ali i neobičnu filozofsku pustolovinu... Uzbudljiv, bolan, duhovit i zastrašujući, ovo je višeslojna književna zabava, vrhunska izvedba do posljednje stranice. - The Guardian

Percival Everett (Fort Gordon, Georgia, 1956.) redoviti je profesor engleskog jezika u trajnom zvanju na Sveučilištu Južna Kalifornija. Piše romane, pripovijetke i eseje. Autor je više od trideset knjiga, uključujući "Erasure" (2001., godine 2023. adaptiran za film American Fiction), "I Am Not Sidney Poitier" (2009.), "So Much Blue" (2017.) i "Telephone" (2020.), u kojima se poigrava žanrovima u rasponu od trilera i satire do filozofske proze.

Roman "Drveće" ušao je 2022. godine u uži izbor za nagradu Booker i dobio nagradu Bollinger Everyman Wodehouse. Bio je i finalist Pulitzerove nagrade, a 2023. dobio je nagrade PEN/Jean Stein i Windham Campbell za proznu fikciju. Posljednji roman "James" (2024.), nagrađen je Pulitzerovom nagradom za književnost, Nacionalnom književnom nagradom, Kirkusovom nagradom i Carnegiejevom medaljom za izvrsnost u fikciji.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.