Grad Varoš, fikcionalno mjesto zbivanja u nekoliko Pavličićevih romana ovaj put doživjet će devetodnevnu opsadu. Tih devet dana opisat će u svojim literarnim radovima devetero polaznika gradske literarne sekcije: jedna profesorica hrvatskoga, željezničar, inženjer arhitekture, medicinska sestra, urar, knjižničarka, novinarka, grafičar i student. Svatko od njih zna jedan dio priče o misterioznom rušenju zgrade gimnazije, a tek svih devet priča otkrivaju tajnu.

Virtuozno isprepletenih sudbina, vremena, društvenih uređenja i ljubavi, roman «Literarna sekcija» donosi niz osobnih priča i odnosa koji kulminiraju za vrijeme ratne opsade jednog panonskog grada.

Pavao Pavličić, zahvaljujući svom nenadmašnom pripovjednom daru ovim romanom ponovno dokazuje da je još uvijek jedno od vodećih imena suvremene hrvatske književnosti.

***

Pavao Pavličić (1946) jedan je od najčitanijih i najproduktivnijih hrvatskih književnika. Član je Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i redovni profesor na Odsjeku za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Piše romane («Večernji akt», «Nevidljivo pismo», «Diksilend», «Numerus clausus», «Zaborav», «Pokora», «Nepovrat», «Pasijan», «Kronika provincijskog kazališta», «Tužni bogataš», «Melem», «Krvnik u kući», «Zmijska serenada», «9 spomenika»); autobiografske proze («Dunav», «Šapudl», «Kruh i mast», «Vodič po Vukovaru»); knjige pripovjedaka («Dobri duh Zagreba», «Radovi na krovu», «Skandal na simpoziju», «Kako preživjeti mladost», «Vesele zgode djeda i bake»); filmske scenarije («Treća žena», «Ritam zločina», «Osuđeni»); kazališne drame («Lopov u mraku», «Kazališni život», «Olga i Lina»); knjige feljtona («Svoj svome», «Prolazna soba», «Leksikon uzaludnih znanja») te brojne knjige s područja znanosti o književnosti. 

Pavao Pavličić (1946) hrvatski je književnik koji piše za odrasle i djecu. Od 1965. do 1969. u Zagrebu je studirao komparativnu književnost i talijanski jezik s književnošću. Od 1970. asistent je na Odsjeku za komparativnu književnost, Katedra za poredbenu povijest hrvatske književnosti. Doktorirao 1974. tezom "Sesta rima u hrvatskoj književnosti". Od 1975. je docent, od 1980. izvanredni, a od 1985. redoviti profesor.

Vodio kolegije iz poredbene povijesti hrvatske književnosti te iz teorije književnosti i metrike. Na području književne povijesti najviše se bavio barokom i manirizmom, a kao versolog semantikom stiha. Objavio i više interpretacija iz starije i novije hrvatske lirike.

Pavao Pavličić je danas najproduktivniji hrvatski prozaik s preko stotinu objavljenih romana, knjiga priča, autobiografskih zapisa, feljtona i romana za djecu. Prve je prozne radove objavio 1968. godine, a prvu knjigu "Lađa od vode" 1972. 

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.