"Iako je epika obilježila cijelu Nazorovu književničku karijeru, njezina se recepcija svela uglavnom na "životinjski spjev" Medvjed Brundo pa se uza svu naklonost nacionalne kritike i historiografije, opus ovoga kanonskog pisca može zapravo smatrati neistraženim. Pošavši od ovih činjenica, Pavličić se latio posla da istraži upravo ovaj zanemareni odvojak. Pokraj jednostavnosti, lakoće i strukovne superiornosti, Pavličić je to učinio tako da je Nazorovu epiku kontekstualizirao žanrovski, poetički i svjetonazorski, zaključivši da "upravo eposi najbolje reprezentiraju Nazorovo shvaćanje svijeta" (Vinko Brešić).

"Ovo je prvi put da se Nazorovi epovi obrađuju u identičnom interpretacijskom ključu, poštujući suvremena dostignuća u teoriji književnosti i unutar studija novije hrvatske književnosti. Pavličićeva je knjiga i suma dosadašnjih spoznaja o tome dijelu Nazorova opusa, ali i poziv na daljnje razmatranje epike kao one žanrovske platforme koja je omogućavala proizvodnju i distribuciju svjetonazorskih kretanja i pogleda, podjednako u 19. i 20. stoljeću. Pavličić opisom i analizom likova, motiva, versifikacijskih obilježja, stilskih sredstava, svjetonazora i ideja otkriva bogatstvo pjesnika koji je pomalo počeo bivati zaboravljen u studiju nacionalne književnosti. Ova je knjiga povratak Nazora u istraživačku akademsku zajednicu" (Ivica Matičević). 

Knjiga "Nav i raj : Studija o Nazorovoj epici" opremljena je imenskim kazalom, bibliografijom i bilješkama uz tekst.

Pavao Pavličić (1946) hrvatski je književnik koji piše za odrasle i djecu. Od 1965. do 1969. u Zagrebu je studirao komparativnu književnost i talijanski jezik s književnošću. Od 1970. asistent je na Odsjeku za komparativnu književnost, Katedra za poredbenu povijest hrvatske književnosti. Doktorirao 1974. tezom "Sesta rima u hrvatskoj književnosti". Od 1975. je docent, od 1980. izvanredni, a od 1985. redoviti profesor.

Vodio kolegije iz poredbene povijesti hrvatske književnosti te iz teorije književnosti i metrike. Na području književne povijesti najviše se bavio barokom i manirizmom, a kao versolog semantikom stiha. Objavio i više interpretacija iz starije i novije hrvatske lirike.

Pavao Pavličić je danas najproduktivniji hrvatski prozaik s preko stotinu objavljenih romana, knjiga priča, autobiografskih zapisa, feljtona i romana za djecu. Prve je prozne radove objavio 1968. godine, a prvu knjigu "Lađa od vode" 1972. 

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.