Jacques Ranciere
Učitelj neznalica : Pet lekcija iz intelektualne emancipacije
- Nakladnik: Multimedijalni institut
- Prijevod: Leonardo Kovačević
- 03/2010.
- 167 str., meki uvez
- ISBN 9789537372064
- Cijena: 13.14 eur
Preračunato po fiksnom tečaju konverzije 7,53450 kuna za 1 euro - Cijene knjiga su informativnog karaktera, navodimo prvu cijenu po izlasku knjige iz tiska. Preporučamo da cijene i dostupnost knjiga provjerite kod nakladnika ili u knjižarama! Moderna vremena više se ne bave prodajom knjiga, potražite ih u knjižarama, antikvarijatima ili u knjižnicama.
Na pitanje zašto je Jacques Rancière danas neizostavno ime kad se želi misliti politiku i umjetnost, i zašto je njegova filozofija inspirativna za nebrojene intelektualce, umjetnike i aktiviste, odgovor će biti vrlo kratak. Rancière ne nudi nikakvo razrađeno učenje ili povlaštenu filozofsku istinu koja bi bila orijentir djelovanju.
Jacques Rancière će reći da je jedina pretpostavka koja nam omogućava da stvorimo demokratsko društvo jednakost. Jednakost je radikalna i ne ovisi o obrazovanosti ili o bogatstvu.
Pretpostavka jednakosti koja ne isključuje nikoga i ništa pogubna je za svako društveno uređenje koje počiva na nejednakosti i hijerarhijama, te će moćnici napraviti sve da je ušutkaju.
"Učitelj neznalica" je Rancièrovo remek-djelo i jedna neobična filozofska pripovijest koja priča o intelektualnoj emancipaciji. Intrigantna i radikalna prispodoba oslobađanja po Rancièreu jest situacija u kojoj učitelji koji i sami ništa ne znaju o konkretnom predmetu podučavaju druge ljude u tome. Jer, kako će Rancière kazati, u procesu obrazovanja je riječ o zajedničkom stvaranju slobode a ne o transferu znanja.
Intelektualna pustolovina Jacquesa Rancièra je takav jedan poziv da iskoračimo u društvo bezuvjetno jednakih, što je drugo ime za zajednicu slobodnih.
Pročitaj poglavlje!
***
Jacques Rancière je rođen 1940. u Alžiru. Po završetku École normale supérieure u krugu Louisa Althussera, 1969. godine Michel Foucault ga poziva na Odsjek za filozofiju tek osnovanog, eksperimentalnog Sveučilišta u Vincennesu koje će narednih godina okupiti najvažnija imena francuske filozofije druge polovice 20. stoljeća: Deleuzea, Lyotarda, Badioua i mnoge druge. Nakon što se 1980. to sveučilište seli u pariško predgrađe Saint Denis i postaje poznato pod imenom Paris-VIII, Rancière će na njemu predavati sve do svog umirovljenja sredinom devedesetih.
Najvažnije publikacije: "Noć proletera" [1981.], "Filozof i njegov siromah" [1983.], "Učitelj neznalica" [1987.], "Neslaganje" [1995.], "Mržnja demokracije" [2005. / hrv. prijevod 2008.], "Politika književnosti" [2007. / srpski prijevod 2008.], "Emancipirani gledatelj" [2008.]
Jacques Rancière će reći da je jedina pretpostavka koja nam omogućava da stvorimo demokratsko društvo jednakost. Jednakost je radikalna i ne ovisi o obrazovanosti ili o bogatstvu.
Pretpostavka jednakosti koja ne isključuje nikoga i ništa pogubna je za svako društveno uređenje koje počiva na nejednakosti i hijerarhijama, te će moćnici napraviti sve da je ušutkaju.
"Učitelj neznalica" je Rancièrovo remek-djelo i jedna neobična filozofska pripovijest koja priča o intelektualnoj emancipaciji. Intrigantna i radikalna prispodoba oslobađanja po Rancièreu jest situacija u kojoj učitelji koji i sami ništa ne znaju o konkretnom predmetu podučavaju druge ljude u tome. Jer, kako će Rancière kazati, u procesu obrazovanja je riječ o zajedničkom stvaranju slobode a ne o transferu znanja.
Intelektualna pustolovina Jacquesa Rancièra je takav jedan poziv da iskoračimo u društvo bezuvjetno jednakih, što je drugo ime za zajednicu slobodnih.
Pročitaj poglavlje!
***
Jacques Rancière je rođen 1940. u Alžiru. Po završetku École normale supérieure u krugu Louisa Althussera, 1969. godine Michel Foucault ga poziva na Odsjek za filozofiju tek osnovanog, eksperimentalnog Sveučilišta u Vincennesu koje će narednih godina okupiti najvažnija imena francuske filozofije druge polovice 20. stoljeća: Deleuzea, Lyotarda, Badioua i mnoge druge. Nakon što se 1980. to sveučilište seli u pariško predgrađe Saint Denis i postaje poznato pod imenom Paris-VIII, Rancière će na njemu predavati sve do svog umirovljenja sredinom devedesetih.
Najvažnije publikacije: "Noć proletera" [1981.], "Filozof i njegov siromah" [1983.], "Učitelj neznalica" [1987.], "Neslaganje" [1995.], "Mržnja demokracije" [2005. / hrv. prijevod 2008.], "Politika književnosti" [2007. / srpski prijevod 2008.], "Emancipirani gledatelj" [2008.]
© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.
