Suđenje nacističkom zločincu Eichmannu, kojim su dominirali iskazi preživjelih, stvorilo je "eru svjedoka". Narativ o patnji izgovarao se u prvom licu. No kada je osamdesetih u Brazilu otkrivena možebitna grobnica Josepha Mengelea suđenje nije prepušteno iskazima preživjelih već sudu forenzike. U tom kontekstu "Mengeleova lubanja" predstavlja suvremeno očište holokausta.

Cilj "suđenja" nije bio utvrđivanje zločina već utvrđivanje Mengeleova identiteta. "Lubanja frenologa (autora doktorske disertacije 'Rasno-morfološko istraživanje prednje sekcije donje čeljusti u četiri rasne grupe', 1935.) postala je epistemički problem stvarne znanosti, i možda čak najproučavaniji, najkontroverzniji i najobrađivaniji problem svog vremena", zaključuju Keenan i Weizman.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.