Knjiga Maše Kolanović bavi se problemom odnosa hrvatskoga romana i popularne kulture od "formiranja druge Jugoslavije i uspostave socijalizma" do još nedovršenoga razdoblja tranzicije. Specifičnost autoričina su-postavljanja tih dvaju razdoblja leži u odustajanju od njihova suprotstavljanja te u pokušaju da se, na tragu recentnih hrvatskih i inozemnih kulturalnih istraživanja, umjesto klasične binarne opreke postavi mogućnost njihove percepcije kao složenoga i kontinuiranoga procesa koji je, posebice u području popularne kulture u Hrvatskoj, započeo mnogo ranije nego što bi se to dalo pretpostaviti iz datuma političkih promjena društva.

Maša Kolanović odabire fleksibilnu ali kritičku  poziciju  upravo zato što smatra da je  analitički materijal  ne samo heterogen  već u velikoj mjeri ovisan o neprestanom relacioniranju teksta i konteksta,  kulturnoga proizvoda i njegove recepcije, odnosno da se radi o svojevrsnom "pulsiranju" tekstova u kulturnom i političkom kontekstu. 

U prvome dijelu knjige autorica daje prikaz intelektualne povijesti proučavanja popularne kulture te artikulira specifično polje njezina promišljanja u domaćem socijalizmu s osvrtom na tendencije njezina proučavanja i u tekućoj suvremenosti. U drugome dijelu knjige, autorica promišlja odnos romana i popularne kulture u spomenutom razdoblju. Od analize rodne politike u partizanskom romanu/romansi, preko teme dokoličarenja, od modela "proze u trapericama" do suvremenog hrvatskog romana u postsocijalizmu, autorica pokazuje kontinuirani razvoj popularne kulture u Hrvatskoj, jednako kao što s pravom upozorava na ona mjesta koja u tom povijesnom nacrtu još uvijek traže dodatnu refleksiju ili omogućuju različita tumačenja.


**

Autorica uvjerljivo, na nekim mjestima vrlo polemično, ali sustavno teorijski i izazovno interpretativno analizira odnos popularne kulture i hrvatskog romana od socijalizma od tranzicije. Njezina su razmatranja recentna i sistematična, a književna prosudbena intuicija u vrednovanju proznoga teksta odraz su brzo pokretljive znanstveno-teorijske i kritičke misli.

Ova će se knjiga čitati kao nužan katalizator kulturnih procesa na smjeni stoljeća, ali i kao mjesto selekcije duhovnih i estetskih vrijednosti.                                                                                        

Helena Sablić Tomić


Od analize rodne politike u partizanskom romanu, preko teme dokoličarenja, do novih modela "proze u trapericama", Maša Kolanović uvjerljivo pokazuje kontinuirani razvoj popularne kulture u Hrvatskoj, jednako kao što s pravom upozorava na ona mjesta koja u tom povijesnom nacrtu još uvijek traže dodatnu refleksiju ili omogućuju različita tumačenja. Analiza uzima u obzir osjetljivu dinamiku između "autonomije književnog teksta" i izvandijegetske stvarnosti, interakciju književnog teksta s drugim tekstovima stvarnosti, zagovarajući "širenje granica teksta" kao jednu od mogućnosti razvoja humanističkih disciplina, znanosti o književnosti, kulturalnih studija i kulturalne antropologije.   

Andrea Zlatar


***

Maša Kolanović rođena je 19. studenog 1979. u Zagrebu. Diplomirala je komparativnu književnost i kroatistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a godine 2010. doktorirala radom "Popularna kultura i hrvatski roman od socijalizma do tranzicije". Radi kao znanstvena novakinja na Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Bavi se proučavanjem odnosa popularne kulture i hrvatske književnosti iz čega je objavila niz znanstvenih i stručnih radova. Do sad objavila knjige "Pijavice za usamljene" (Studentski centar, Zagreb, 2001) i "Sloboština Barbie" (V.B.Z., Zagreb, 2008).

Maša Kolanović rođena je 1979. godine u Zagrebu, gdje je završila studij kroatistike i komparativne književnost i doktorirala u travnju 2010. Od travnja 2004. godine radi kao znanstvena novakinja na Katedri za noviju hrvatsku književnost Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Od 2013. godine voditeljica je književno-kulturološkog bloka Zagrebačke slavističke škole. Od ožujka 2017. voditeljica je projekta ''Ekonomski temelji hrvatske književnosti'' pri Hrvatskoj zakladi za znanost.

Do sada je objavila članke o književnosti i popularnoj kulturi i knjigu ''Udarnik! Buntovnik? Potrošač... Popularna kultura i hrvatski roman od socijalizma do tranzicije'' (Naklada Ljevak, 2011.) te uredila zbornike ''Komparativni postsocijalizam: slavenska iskustva'' (Zagrebačka slavistička škola – FF press, 2013.) i ''The Cultural Life of Capitalism in Yugoslavia: (post)Socialism and its Other'' (Palgrave Macmillan, New York, 2017., zajedno s D. Jelača i D. Lugarić).

Uz to je objavila nekoliko knjiga fikcije: "Pijavice za usamljene'' (Studentski centar, 2001.), ''Sloboština Barbie'' (V.B.Z., 2008.), ''Jamerika: trip'' (Algoritam, 2013), "Poštovani kukci i druge jezive priče” (Profil, 2019). Članica je uredništva časopisa Književna smotra.

 

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.