Ivana Peruško Vindakijević
Poetika progonstva : Gor'kij i Bulgakov između srpa i čekića
- Nakladnik: Naklada Ljevak
- 03/2013.
- 224 str., tvrdi uvez
- ISBN 9789533035659
- Cijena: 21.10 eur
Preračunato po fiksnom tečaju konverzije 7,53450 kuna za 1 euro - Cijene knjiga su informativnog karaktera, navodimo prvu cijenu po izlasku knjige iz tiska. Preporučamo da cijene i dostupnost knjiga provjerite kod nakladnika ili u knjižarama! Moderna vremena više se ne bave prodajom knjiga, potražite ih u knjižarama, antikvarijatima ili u knjižnicama.
Knjiga "Poetika progonstva" bavi se neobično intrigantnim i kompleksnim razdobljem ruske književnosti – od Oktobarske revolucije 1917. godine do Leninove smrti 1924. godine. Kao predmet analize uzeta je feljtonistika i publicistika dvaju istaknutih, po mnogočemu različitih pisaca – zreloga Maksima Gor'koga i mladoga Mihaila Bulgakova.
No autorica razbija već utvrđen književnopovijesni klišej Gor'kij = kanonski socrealistički pisac, Bulgakov = antisovjetski pisac. Pokazuje se naime da je Gor'kij većinu svojih djela napisao izvan Sovjetske Rusije, a Bulgakov, naprotiv, u Sovjetskoj Rusiji (s temama koje su većinom vezane uz nju).
To je jedan od začudnih spoznajnih obrata što ih nudi ova knjiga. Štoviše, pokazuje se da su Gor'kij i Bulgakov kao pisci zapravo slični u svojoj kritici okrutnoga, kaotičnoga, amoralnoga revolucionarnoga i postrevolucionarnoga razdoblja. Pritom se, dakako, očituju i važne poetičke i svjetonazorske razlike među tim piscima, koji pripadaju različitim naraštajima i različitim književnopovijesnim formacijama.
Knjiga Ivane Peruško na nov način osvjetljuje jedno od bitnih razdoblja ruske književne i kulturne povijesti, analizirajući tekstove koji su dosadašnjoj književnoj historiografiji praktično bili nepoznati (neki su prvobitno bili objavljivani u malo poznatim tiskovinama, a neki su naknadno ili revidirani ili zabranjivani, odnosno prešućivani).
Josip Užarević
***
Knjiga "Poetika progonstva" Ivane Peruško iznimno je vrijedan doprinos književnoj historiografiji, ponajprije ruskoj te znanosti o književnosti. Autorica problematizira upotrebu sintagme «sovjetska književnost» dovodeći time u pitanje dosadašnju prešutnu manipulaciju etiketom «sovjetski» koja se primijenjuje u našoj struci dosta često bez ikakve dodatne argumentacije i obrazloženja. Uz takvo polazište, duboko oprečno uvriježenim mišljenjima i obogaćeno suvremenijim pristupima, kako samim tekstovima, tako i njihovu kontekstu, autorica dolazi do zanimljivih spoznajnih rezultata. Tu svakako valja istaknuti njezino originalno stajalište prema kojem bi u pogledu atributa „sovjetski/antisovjetski“ Gor'kij i Bulgakov zapravo mogli zamijeniti svoja mjesta.
Knjiga Ivane Peruško uvelike nadilazi uobičajene književnopovijesne deskripcije analiziranoga korpusa i zbog inovativnosti autorice u primjeni raznih interpretacijskih metoda. Autorica je krajnje temeljita u rekonstrukciji kontekstualne pozadine djela, prije svega topografije stvaralaštva. Naime, ako je polazišnu točku u razumijevanju teksta dosad priskrbljivalo uglavnom vrijeme, tj. povijesne okolnosti njegova nastanka, Ivana Peruško ozbiljno uzima u obzir i geografski prostor na kojem je tekst napisan.
U svakom slučaju, geokarte Gor'koga i Bulgakova, kojima je opremljena ova knjiga, osim što dokidaju nedorečenosti u primjeni pojmova „sovjetski“ i „antisovjetski“, objektivno i zorno prikazuju gdje su navedeni pisci bili najkreativniji i koji se geografski prostor može tretirati kao njihova „književna domovina“.
Živa Benčić
***
Ivana Peruško (Pula, 1979) diplomirala je hrvatski jezik i književnost te ruski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na istome je fakultetu 2011. godine obranila disertaciju pod nazivom Odnos pisca i vlasti u publicistici i feljtonistici Maksima Gor'koga i Mihaila Bulgakova (1917.-1924.). Od srpnja 2005. godine zaposlena je kao znanstvena novakinja na Katedri za rusku književnost. U razdoblju od 2007.-2008. radila je kao lektor hrvatskoga jezika na Moskovskom državnom sveučilištu M. V. Lomonosov (MGU) u Moskvi (Rusija). Tri puta je boravila u Rusiji na profesionalnom usavršavanju: na Moskovskom državnom sveučilištu M. V. Lomonosov (2008), na Državnom institutu ruskoga jezika A. S. Puškin (2009) te na Državnom sveučilištu u Irkutsku (2011). Dobitnica je nagrade Josip Badalić (2005) te međunarodnoga književnoga natječaja LAPIS HISTRIAE (2008).
No autorica razbija već utvrđen književnopovijesni klišej Gor'kij = kanonski socrealistički pisac, Bulgakov = antisovjetski pisac. Pokazuje se naime da je Gor'kij većinu svojih djela napisao izvan Sovjetske Rusije, a Bulgakov, naprotiv, u Sovjetskoj Rusiji (s temama koje su većinom vezane uz nju).
To je jedan od začudnih spoznajnih obrata što ih nudi ova knjiga. Štoviše, pokazuje se da su Gor'kij i Bulgakov kao pisci zapravo slični u svojoj kritici okrutnoga, kaotičnoga, amoralnoga revolucionarnoga i postrevolucionarnoga razdoblja. Pritom se, dakako, očituju i važne poetičke i svjetonazorske razlike među tim piscima, koji pripadaju različitim naraštajima i različitim književnopovijesnim formacijama.
Knjiga Ivane Peruško na nov način osvjetljuje jedno od bitnih razdoblja ruske književne i kulturne povijesti, analizirajući tekstove koji su dosadašnjoj književnoj historiografiji praktično bili nepoznati (neki su prvobitno bili objavljivani u malo poznatim tiskovinama, a neki su naknadno ili revidirani ili zabranjivani, odnosno prešućivani).
Josip Užarević
***
Knjiga "Poetika progonstva" Ivane Peruško iznimno je vrijedan doprinos književnoj historiografiji, ponajprije ruskoj te znanosti o književnosti. Autorica problematizira upotrebu sintagme «sovjetska književnost» dovodeći time u pitanje dosadašnju prešutnu manipulaciju etiketom «sovjetski» koja se primijenjuje u našoj struci dosta često bez ikakve dodatne argumentacije i obrazloženja. Uz takvo polazište, duboko oprečno uvriježenim mišljenjima i obogaćeno suvremenijim pristupima, kako samim tekstovima, tako i njihovu kontekstu, autorica dolazi do zanimljivih spoznajnih rezultata. Tu svakako valja istaknuti njezino originalno stajalište prema kojem bi u pogledu atributa „sovjetski/antisovjetski“ Gor'kij i Bulgakov zapravo mogli zamijeniti svoja mjesta.
Knjiga Ivane Peruško uvelike nadilazi uobičajene književnopovijesne deskripcije analiziranoga korpusa i zbog inovativnosti autorice u primjeni raznih interpretacijskih metoda. Autorica je krajnje temeljita u rekonstrukciji kontekstualne pozadine djela, prije svega topografije stvaralaštva. Naime, ako je polazišnu točku u razumijevanju teksta dosad priskrbljivalo uglavnom vrijeme, tj. povijesne okolnosti njegova nastanka, Ivana Peruško ozbiljno uzima u obzir i geografski prostor na kojem je tekst napisan.
U svakom slučaju, geokarte Gor'koga i Bulgakova, kojima je opremljena ova knjiga, osim što dokidaju nedorečenosti u primjeni pojmova „sovjetski“ i „antisovjetski“, objektivno i zorno prikazuju gdje su navedeni pisci bili najkreativniji i koji se geografski prostor može tretirati kao njihova „književna domovina“.
Živa Benčić
***
Ivana Peruško (Pula, 1979) diplomirala je hrvatski jezik i književnost te ruski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na istome je fakultetu 2011. godine obranila disertaciju pod nazivom Odnos pisca i vlasti u publicistici i feljtonistici Maksima Gor'koga i Mihaila Bulgakova (1917.-1924.). Od srpnja 2005. godine zaposlena je kao znanstvena novakinja na Katedri za rusku književnost. U razdoblju od 2007.-2008. radila je kao lektor hrvatskoga jezika na Moskovskom državnom sveučilištu M. V. Lomonosov (MGU) u Moskvi (Rusija). Tri puta je boravila u Rusiji na profesionalnom usavršavanju: na Moskovskom državnom sveučilištu M. V. Lomonosov (2008), na Državnom institutu ruskoga jezika A. S. Puškin (2009) te na Državnom sveučilištu u Irkutsku (2011). Dobitnica je nagrade Josip Badalić (2005) te međunarodnoga književnoga natječaja LAPIS HISTRIAE (2008).
Ivana Peruško Vindakijević (Pula, 1979.) radi kao docentica na Katedri za rusku književnost Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Živjela je i radila u Moskvi. Dosad je objavila monografiju "Poetika progonstva. Gor’kij i Bulgakov između srpa i čekića" (2013.) te priredila, uredila i djelomično prevela zbirke "Kako se kalio Majstor. Rana proza Mihaila Bulgakova" (2013.) i "Potemkinovo selo. Antologija kraće ruske proze (post)perestrojke" (2016.).
Dobitnica je Godišnje nagrade mladim znanstvenicima i umjetnicima 2013., nagrade Fulvio Tomizza – Lapis Histriae 2007., nagrade Josip Badalić 2005. i drugih.
© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.
