Još od Krležinog "Izleta u Rusiju", relevantnog u europskim razmjerima, sve do potresnih "7000 dana u Sibiru" Karla Štajnera, Rusija je bila važna tema hrvatskih pisaca 20. stoljeća. Ruska je kultura nedvojbeno imala snažan utjecaj na našu u vremenskom rasponu od 1917. do kraja 20. stoljeća, a knjiga "Od Oktobra do otpora" hrvatske rusistice Ivane Peruško Vindakijević donosi novi pogled na ovaj dvojaki odnos.

Naravno, rusko-hrvatski kulturni odnosi nisu se zadržali samo u domeni književnosti, već su ostavili dojmljiv trag na film i karikaturu, a posebni je utjecaj imala 1948. i Titovo famozno Ne. Puna zanimljivih i dosad široj javnosti nepoznatih podataka o raznim aspektima odnosa naših dviju slavenskih kultura, "Od Oktobra do otpora" pruža svježu perspektivu na to nezaobilazno razdoblje kulturne povijesti te daje konačni odgovor na dvije dileme: uzbuđuje li rusko pitanje ljudski rod, koju je još 1949. postavio Ante Ciliga, ali i na Cesarčevo raskršće Rusija ili Europa?

Ivana Peruško Vindakijević (Pula, 1979.) radi kao docentica na Katedri za rusku književnost Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Živjela je i radila u Moskvi. Dosad je objavila monografiju "Poetika progonstva. Gor’kij i Bulgakov između srpa i čekića" (2013.) te priredila, uredila i djelomično prevela zbirke "Kako se kalio Majstor. Rana proza Mihaila Bulgakova" (2013.) i "Potemkinovo selo. Antologija kraće ruske proze (post)perestrojke" (2016.).

Dobitnica je Godišnje nagrade mladim znanstvenicima i umjetnicima 2013., nagrade Fulvio Tomizza – Lapis Histriae 2007., nagrade Josip Badalić 2005. i drugih.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.