Nakon nagrade Ksaver Šandor Gjalski za knjigu "Muzej revolucije", Pavao Pavličić se vraća dobro nam znanom krimi romanu i svom junaku, uredniku crne kronike Ivi Remetinu.

Kniževni lik netipičnog istražitelja, ustvari novinara, Ive Remetina prvi se put pojavio u Pavličićevu romanu "Press" 1980. godine, a nakon toga i u napetim krimićima "Pjesma za rastanak", "Rakova djeca", "Mrtva voda", "Pasijans", "Žive igračke", "Stara ljubav", "Zmijska serenada", "Cvijeće vjetru", "Krvnik u kući" i "Tužni bogataš". Na taj je način Remetin postao nekom vrstom hrvatskoga Herculea Poirota, a ime Pavla Pavličića, između ostaloga, sinonimom za dobar kriminalistički roman koji secira našu zbilju i svakodnevicu. Prema romanu "Tužni bogataš" snimljena je i istoimena televizijska serije u režiji Davora Žmegača, a lik Ive Remetina utjelovio je zagrebački glumac Damir Lončar.

Roman "Krvna veza" donosi još jednu napetu avanturu urednika crne kronike Ive Remetina i njegova prijatelja Vlade Šoštara, inspektora u zagrebačkoj policiji. Sve počinje jedne rujanske subote kada na prepunoj zagrebačkoj špici bude ubijen poznati kamatar. Ubojstvo je izvedeno na neobičan način, a istraga se u prvi mah nema na što osloniti, pa se na prvom koraku usredotočuje na žrtvu. Tako ulazimo u svijet lihve i njezinih zakonitosti, doznajemo štošta o profesionalnim vjerovnicima, a osobito o dužnicima i o razlozima zbog kojih su upali u dugove.

Glavni junak Ivo Remetin dolazi u priliku izbliza upoznati pripadnike podzemlja, čak i s njima surađivati, te uspostaviti neku vrstu prijateljstva zasnovanog na međusobnom poštovanju. Pojavljuju se tu još i članovi kamatarskih obitelji, pa glumci, bivši policijski doušnici, ljubitelji pasa i razni drugi živopisni likovi.

No ovaj put priča nije posve bezazlena, iako nije policajac i nije službeni istražitelj, Remetin će se i sam naći na meti preciznog snajpera.

***

Pavao Pavličić (1946.) suvremeni je hrvatski književnik. Član je Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i redovni profesor na Odsjeku za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Piše romane (Večernji akt, Škola pisanja, Nevidljivo pismo, Diksilend, Numerus clausus, Zaborav, Pokora, Nepovrat, Pasijans, Tužni bogataš, Kronika provincijskog kazališta, Melem, Krvnik u kuci, Zmijska serenada, Devet spomenika, Trajanovo pravilo, Brda se miču, Muzej revolucije, i drugi), autobiografske proze (Dunav, Šapudl, Kruh i mast, Vodič po Vukovaru, Bilo pa prošlo, Narodno veselje), knjige pripovjedaka (Dobri duh Zagreba, Radovi na krovu, Skandal simpoziju, Kako preživjeti mladost, Vesele zgode djeda i bake, Otrovni papir), filmske scenarije (Ritam zločina, Treći ključ, Osuđeni, Treća žena, Vukovar se vraća kući), kazališne drame (Lopov u mraku, Kazališni život, Olga i Lina), knjige feljtona (Inventura, Svoj svome, Prolazna soba, Leksikon uzaludnih znanja) te brojne knjige s područja znanosti o književnosti. Živi i radi u Zagrebu.

Pavao Pavličić (1946) hrvatski je književnik koji piše za odrasle i djecu. Od 1965. do 1969. u Zagrebu je studirao komparativnu književnost i talijanski jezik s književnošću. Od 1970. asistent je na Odsjeku za komparativnu književnost, Katedra za poredbenu povijest hrvatske književnosti. Doktorirao 1974. tezom "Sesta rima u hrvatskoj književnosti". Od 1975. je docent, od 1980. izvanredni, a od 1985. redoviti profesor.

Vodio kolegije iz poredbene povijesti hrvatske književnosti te iz teorije književnosti i metrike. Na području književne povijesti najviše se bavio barokom i manirizmom, a kao versolog semantikom stiha. Objavio i više interpretacija iz starije i novije hrvatske lirike.

Pavao Pavličić je danas najproduktivniji hrvatski prozaik s preko stotinu objavljenih romana, knjiga priča, autobiografskih zapisa, feljtona i romana za djecu. Prve je prozne radove objavio 1968. godine, a prvu knjigu "Lađa od vode" 1972. 

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.