Aleksandar Flaker analizirao je već nekoliko puta odnos prostora i različitih praksi koje ga određuju, tretirajući prostor kao medij koji bilježi aktivno­sti koje su se u njemu dogodile. U novoj knjizi "Autotopografija I. 1924-1946" ispisuje posve osoban pogled na mjesta (Bia³ystok, £ódz, Gdansk, Varšava, Zagreb, Crikvenica,Karlovac, Senj, Mostar)  koja su ga odredila, u kojima je odrastao, školovao se,...

Zbirka "Kali Juga" okuplja u dva dijela niz provokativnih, ironičnih, urbanih, emotivnih, slojevito  kolažiranih priča koje dubinski analiziraju "kult" krize srednjih godina različitih pripovjedača. Jer, piše Gregorić, "odjednom nam nekad bliske stvari mogu postati nevažne. Kao stare ploče bez nekadašnje magije. Kao i ljudi i gradovi koji izgube čaroliju". Gregorić često  zadire u neegzaktne sfere...

Pogledom na hrvatsko i slovensko izdavaštvo u komparaciji s britanskim i američkim tržišnim prostorom, ovi dugogodišnji ovjereni urednici u različitim izdavačkim kućama,  pronalaze odgovore na koji način knjiga odolijeva izazovu novih medija i globalnoga izdavačkog tržišta. Nekoliko je tema koje su im pri istraživačkom radu posebice plijenile pozornost: proizvodnja knjige, autor i autorska prava,...

Kroz petnaest priča naslovljenih ženskim imenima i jednom short proznom sublimatu sastavljenom od spomenutih u drugim pričama likova i sudbina naslovljenom imenom Vlado, autor ne piše o ljubavnoj žudnji ili tjelesnosti, već se u njima prepoznaje zgusnuti pogled distanciranoga pripovjedača na različite oblike potisnute sentimentalnosti. Pripovjedača u njima stoga zanima neka vrsta naivnosti koja samu sebe...

Autorica je nastojala prikazati amplitudu intimnih zbivanja u svakome od likova - u sinu koji promjenu govornog prostora nije htio prihvatiti pa je samo šutio ili slušao glazbu, u potisnutoj majci i nevidljivoj supruzi koja se borila s unutarnjim glasovima domočežnje, u ocu kojega je posao posve ispunjavao. U tom sukobu emocija (majka, sin) i razuma (otac) prepoznaje se potraga za odgovorima na pitanja o...

Knjiga je koncepcijski osmišljena na tragu romaneskne postmoderne slagalice sastavljene od jedanaest većih cijelina (deset monoloških i jedna dijaloška priča) koja se uvezuje likovima čije se sudbine ispreliću kako bi održale unutarnju koheziju teksta tematski vezanog uz govor o tradiciji.  Autor je pričama nastojao zaustaviti duh jednog gotovo potonulog kulturnog dobra koje se prepoznaje u kronotopu oko...