Dobri urednici mogu pomoći strukturirati tekst, uočiti prazne hodove i rupe u priči ili nelogičnosti, poboljšati stil i jasnoću, uskladiti ton i tempo, obaviti korekturu i lekturu... bez kvalitetnog uredničkog doprinosa i potencijalno najbolji autorski rukopis ili ideja mogu ostati nerealizirani ili nezapaženi, za što ćemo najčešće kriviti autora, a možda bismo ponekad trebali i urednika.

Sve je dakako na nastavniku hrvatskoga jezika, da je dovoljno kompetentan, zainteresiran i ima afinitet prema govorima, dijalektima idioma hrvatskoga jezika. Važno je kroz stručne skupove poticati učitelje i nastavnike da prepoznaju, osnaže i njeguju zavičajne govore svojih učenika.

Strukovne udruge pisaca, prevoditelja, glazbenika, filmaša... izražavaju svoju zabrinutost načinom na koji se donose bitne zakonske regulative umjetne inteligencije (AI) kao i njihovim sadržajem. Autori javno reagiraju ne samo kao zasebne organizacije već i kao članice širih europskih mreža organizacija kreativnih i kulturnih industrija.

Nedvojbeno je da Hrvatska ima vrsnih autora knjiga za djecu i mlade, pisaca i ilustratora, ali ako se pogledaju Top liste najprodavanijih knjiga i slikovnica iz te kategorije, vidljivo je da su npr. u prošloj 2024. godini u knjižarama bila najprodavanija (uz rijetke iznimke) prijevodna izdanja, i to mahom onih najpoznatijih svjetskih autora/ica koji dominiraju i na inozemnim tržištima knjiga.

Čini se kako mnogi kolegice i kolege kroatisti (a i dio pisaca, rekao bih) nikako da shvati kako je period osnovne škole period stjecanja čitalačkih navika. Drugim riječima, ključno je u osnovnim školama da djeca zavole čitati. Jednom, kada dakle zavole čitati knjige, bit će prilike i za pisce poput Jagode Truhelke, Augusta Šenoe ili Zlate Kolarić-Kišur.