Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel

Anita Peti-Stantić ×

Preporuka • 17.05.2022.

Anita Peti-Stantić: Što nam o nama samima može reći matematičar?

Ovo nije knjiga za matematičare, jer se autor u njoj bavi mnogim društvenim problemima kao što su odnos obrazovanja i ekonomije, pa onda znanosti, demokracije i centralizacije, ali i suradnje, organizacije države, politike i financijske krize, vjere i nejednakosti. Nisu li to teme koje bi svakog angažiranog intelektualca danas trebale zanimati?
Preporuka • 23.03.2022.

Anita Peti-Stantić: Zašto su nam učitelji i učenje važni?

Jasno joj je da je u promjeni pristupa učenju i poučavanju, kao i u promjeni stava mladih prema učenju, jedan od najvažnijih zadataka trajno pružati potporu budućim i sadašnjim učiteljima od kojih se traži da razviju nove vještine za 21. stoljeće te da postanu sposobni upravljati projektima utemeljenima na fenomenima.
Kritika • 07.04.2021.

Anita Peti-Stantić i Vedrana Stantić: Znati(želja)

Ako su dobro napisani, popularno-znanstveni tekstovi potiču na samostalno, analitičko i logičko razmišljanje, na skeptičnost. To je osobito važno za srednjoškolce, navode autorice, jer mozak između trinaeste i devetnaeste godine postaje sposoban razumjeti teorijske koncepte i složene teorijske odnose, a uz to, mnogi se učenici u tom razdoblju nađu u procjepu između dječje i odrasle literature.
Razgovor • 03.09.2019.

Anita Peti-Stantić : Mladim ljudima treba dopustiti da s vremena na vrijeme uzmu kormilo u ruke i da sami izaberu tekstove koje će čitati

Škola može biti i pozitivna i negativna poluga. Ona može učvrstiti mlade u uvjerenju da je čitanje potreba i užitak, da je čitati smisleno i nužno, kao što neke u čijim se domovima nije čitalo može i uvesti u svijet čitanja, no istovremeno može i one koji su čitali kao mala djeca dovesti do toga da izgube volju i da prestanu čitati.
Kritika • 18.06.2019.

Anita Peti-Stantić : Čitanjem do (spo)razumijevanja

Osnovna poruka knjige je jednostavna: čitanje čovjeku nije prirodno, ono je najsloženija jezična aktivnost. Čitanje smo naučili prije nekoliko tisuća godina, i to je bio jedan od najvažnijih izuma u ljudskoj povijesti jer nam je omogućio intelektualnu evoluciju. Unatoč tome, ljudski mozak nije prirodno „programiran“ za čitanje. U poticanje i učenje čitanja treba uložiti veliki trud.