Moderna vremena

Pogledaj... sve je puno knjiga.

Ilustracije: John Tenniel

Lora Tomaš ×

Razgovor • 20.10.2020.

Lisa Dwan : Tko smo ako nismo Antigona?

Beckett se nije skrivao iza priče ili narativa, kako je i sâm govorio: ‘nema potrebe za pričom, život sâm je dovoljan’. Ukazivao je na krhkost života, fragilnost čovječanstva. Sjajan prkos naše ljudskosti, naš humor, našu usamljenost. Beckett nam je pomogao da shvatimo da ne postoje ‘drugi’. Da mi jesmo ti drugi, jedan povezan um.
Razgovor • 16.10.2020.

Želimir Periš : Autor je odgovorniji za svoj tekst nego za svoju biografiju

Sloboda u eksperimentiranju, koju sam oslobodio u 'Kostonogoj', gotovo je teret u smislu da mi se sad teško vratiti na malu i jednostavnu kompoziciju. Eksperiment – koji je 'Mladenka kostonoga' – rezultat je mog promišljanja o mogućnostima umjetničkog dosega u tekstu, o slobodi igranja stilom i konstrukcijom.
Razgovor • 12.10.2020.

Irvine Welsh : Moje knjige govore o preobražaju u svijet bez rada

Škotski pisac, dramatičar i scenarist Irvine Welsh, široj čitateljskoj publici poznat kao autor romana 'Trainspotting' (1993.), po kojemu je snimljen i istoimeni film, prošli je utorak virtualno gostovao na 19. FEKP-u. Postavili smo mu par blic pitanja, na koja je jednako promptno odgovorio prije nego što opet nestane u nekoj manje kompatibilnoj vremenskoj zoni.
Razgovor • 08.10.2020.

Lora Tomaš : O otoku pišem kao metafori za emotivnu izoliranost

Svidjela mi se samostalnost i sposobnost otočanki, kako su same ribarile i brinule o zemlji, prividna lakoća i odlučnost s kojom su neki otočani čamcima krišom i zauvijek odlazili, u Italiju pa dalje brodovima, često tek petnaestogodišnjaci ili tinejdžerke s bebama od nekoliko dana. Naslušala sam se fantastičnih priča, vrijednih ekranizacije.
Kritika • 18.09.2020.

Maša Grdešić : Zamke pristojnosti

Knjiga uglavnom ukoričuje tekstove prvotno objavljene na feminističkom portalu Muf, koji je Grdešić 2014. pokrenula s Lanom Pukanić, Asjom Bakić i Barbarom Pleić Tomić. Kroz analizu književnosti, politike i popularne kulture Grdešićkini eseji bave se upravo lociranjem mjesta ranije možda nedovoljno izražene feminističke ljutnje, ali i fascinacije.
Kritika • 28.01.2020.

Dubravka Ugrešić : Doba kože

Ugrešić iz svoje pozicije vidi akutno jasno. Obilno crpeći iz popularne kulture (novog mitološkog polja), politike, klasika, ruske avangarde itd., i atletski skačući s jedne asocijacije na drugu, Ugrešićkini su eseji tamno ogledalo ispisano kroz optiku iščašenosti ili izglobljenosti. Iz perspektive koja bi nam svako toliko trebala biti prepisana kao lijek.
Razgovor • 13.11.2019.

Starčević, Sarić, Kapović: Jezični savjeti nemaju veze s kvalitetom jezika nego s ideološkim treningom

Koncept jezične kulture kod nas je pak shvaćen tako da se kulturom proglašava ovladavanje i služenje standardnim dijalektom, a svi drugi dijalekti hrvatskoga postaju jezična – nekultura. Radi se o vrlo štetnom ideološkom stavu koji se kod nas promovira kao neutralan i znanstven, a od njega koristi imaju samo oni koji zarađuju na kljaštrenju jezika.