Cinično ustvrdivši da se istinu, kao i sve druge ljudske vrijednosti, može odgađati beskonačno, Martin Amis u svojim memoarskim zapisima "Koba Grozni" tematizira smrt dvadeset milijuna nevinih u monstruoznom gulagu 20. stoljeća, Sovjetskom Savezu, od 1917. do 1953.

Osvrćući se na Šalamova, Babelja, Nabokova i druge velike ruske pisce, doći će do drastičnih zaključaka: oni, naime, i protiv svoje volje, u svojim djelima ispisuju studije tiranije čije su žrtve bili. Teror o kojem čitamo na svakoj stranici ove knjige, po Amisu, posljedica je sulude Diktatorove logike po kojoj nijedan pojedinac ne može podnijeti ukupnu masu države.

Upoznavanja s zločinima u staljinističkoj Rusiji ispričana su kroz tri generacije, počev od Bernarda Showa, preko Martinova oca Kingsleyja, do ljevičarskih aktivista u Martinovoj generacije. Amis strasno i iznimno osobno priča o režimu koji je ubijao svoje najodanije podanike, pitajući se zašto je Staljinovo zlo manje od Hitlerova, ali našavši se u sukobu i s političkom mišlju svoga oca, zadrta ljevičara, i s oxfordskim krugom ljevičara koji su ignorantski gledali na Staljinovo "prakticiranje" komunizma, slijepo se držeći svog ideološkog kursa.

"Koba Grozni" sugestivno je svjedočanstvo o monstruoznoj gozbi ljudi, teroru kojem teško da možemo naći usporedbe u ljudskoj povijesti i mračnom umu Diktatora-ubojice.

Martin Amis rodio se u Oxfordu kao sin poznatog britanskog pisca Kingsleyja Amisa. Diplomirao je Engleski jezik na Sveučilištu u Oxfordu, 1971. godine, a zatim radi kao urednik u nekoliko književnih časopisa i novinama. U to vrijeme izlazi i njegov prvi roman «Rachelini papiri» («The Rachel Papers», 1973), za kojeg je 1974. dobio nagradu Somerset Maugham. Slijede romani «Mrtve bebe» («Dead Babies», 1975) i «Uspjeh» («Success», 1978) u kojima se uspostavlja kao pisac urbanih satira i odličan pripovjedač virtuoznog stila.

Najveći uspjeh postigao je romanima «Novac» («Money», 1984), «Londonska polja» («London Fields», 1989) i «Vremenska strijela» («Time's Arrow, 1991). U "Novcu" groteskno tematizira englesko i američko bogataško okružje, baveći se pitanjem identiteta, jednim od svojih središnjih motiva. Aspekt društvenog angažmana osjetno je zastupljeniji u romanima «Londonska polja», koji zajedno s «Novcem» i «Informacijom» («The Information», 1995) tvori tzv. londonsku trilogiju; potom u «Vremenskoj strijeli», intrigantnu eksperimentu naslonjenom na djelo Kurta Vonneguta, te u «Noćnom vlaku» («Night Train», 1997).

Od ostalih se djela ističu: «Einsteinova čudovišta» («Einstein's Monsters», 1987), zbirka priča; «Iskustvo» («Experience», 2000), autobiografska proza s elementima trilera; "Žuti pas" ("Yellow Dog", 2003) i zbirka priča "House of Meetings" (2006), te «Imbecilni pakao» («The Moronic Inferno», 1986), "U posjetu kod gđe Nabokov» («Visiting Mrs. Nabokov», 1993) i "Koba the Dread" (2002).

Martin Amis jedan je od najcjenjenijih suvremenih britanskih pisaca. Cijenjen od kritike kao jedan od najutjecajnijih i najinovativnijih glasova suvremene britanske proze, Amisa se često veže uz generaciju britanskih pisaca koji su se na književnoj sceni pojavili početkom osamdesetih, uključujući Salmana Rushdia, Ian McEwana i Juliana Barnesa.

© Bilješke o knjigama izrađene su na osnovu informacija dobivenih od nakladnika i njihove dodatne uredničke obrade temeljem uvida u sadržaj knjige, te se kao takve ne smiju prenositi bez prethodnog dogovora s uredništvom portala.